Vegan ili vegeterijanac – naučite razliku

- Advertisement -

Bilo da se radi o etičkim, zdravstvenim ili ekološkim razlozima, čini se da su ljudi u velikom broj shvatili važnost veganskog i vegetarijanskog načina života.

Piše: Sanja Savić

Prema anketi sprovedenoj u 2018. godini, skoro polovina svih vegana čini dob od 15 do 34 godine (čak 42%), a broj vegana u svijetu porastao je za više od 500% u odnosu na prošlu deceniju.

U međuvremenu, procjenjuje se da više od 1,2 miliona ljudi starijih od 15 godina, i to samo u Velikoj Britaniji, tvrdi da su vegetarijanci.

Međutim, uprkos njihovoj zastupljenosti i sve većoj rasprostranjenosti u društvu, pojmovi vegan i vegetarijanac kod mnogih i dalje izazivaju kofuziju u pogledu toga šta svaki od ova dva vida ishrane uključuju i isključuju, što ih razlikuje i koje su njihove koristi.

Naravno, nijedan ne podrazumjeva biftek i govedinu, ali šta je sa kolačima, jogurtom i pizzom?

I, šta je sa svim različitim varijacijama vegetarijanstva?

Dok sprovođenje i prihvatanje jednog od ova dva načina ishrane zahtijeva mnogo istraživanja, razumjevanje njihovih razlika je poprilično jednostavno. Evo šta trebate znati o najbrže rastućim trendovima prehrane na svijetu.

https://www.instagram.com/p/Bwk4lIVgGHM/

Uopšteno govoreći, ni vegani ni vegetarijanci ne jedu meso. Međutim, dok vegetarijanci imaju tendenciju da konzumiraju mliječne proizvode i jaja, vegani strogo izbjegavaju sve životinjske proizvode, uključujući jaja, mliječne proizvode, med, pa čak i neke vrste vitamina D.

Veganstvo najčešće podrazumjeva i totalno odsustvo nejestivih proizvoda dobijenih od životinja, uključujući odjeću, lijekove i sve ostalo u čemu se nalazi bilo šta životinjskog porijekla.

Može se reći da je veganstvo način života, dok je vegetarijanstvo, s druge strane, najčešće samo način ishrane.

Veganska ishrana je opšte poznata kao biljna ishrana, koja se sastoji od voća, povrća, oraha, žitarica, sjemenki, graha i mahunarki. To, naravno, isključuje sve mliječne proizvode.

Proizvodi kao što su meso, perad, riba, školjke (rakovi kao što su jastog, rakovi i kozice, mekušci kao što su školjke, dagnje i ostrige itd.) i insekti su zabranjeni.

https://www.instagram.com/p/Bwk4kqIAPUO/

Kada govorimo o vegeterijanstvu i veganstvu, potrebno je razlikovati nekoliko razlučitih vrsta.

Lakto-ovo-vegetarijanac: jedu i mliječne proizvode i jaja (mnogi lakto-ovo vegetarijanci će jesti samo jaja slobodnog uzgoja zbog dobrobiti intenzivnog uzgoja kokoši).

Lakto-vegetarijanac: jedu mliječne proizvode, ali ne i jaja.

Ovo-vegetarijanac: jedu jaja, ali ne i mliječne proizvode.

Pesceterijanac: ne jedu meso, ali jedu ribu.

Etički vegetarijanci: izbjegavaju meso radi poštivanja okoline ili životinja.

Prehrambena vegetarijanska hrana: izbjegavaju meso iz zdravstvenih razloga.

Vegan: ne jedu mliječne proizvode, jaja ili bilo koji drugi životinjski proizvod.

Raw-vegan: ne jedu nikakav nusproizvod životinjskog porijekla, kao i sve što se kuha iznad 46 stepeni Celzijusa.

Dok većina smatra da termini vegetarijanstvo i veganstvo utiču samo na navike u ishrani, oni također igraju ulogu i u izboru odjeće, pribora, proizvoda za ljepotu, proizvoda za čišćenje, lijekova, ali i mnogih drugih stvari iz svakodnevnog života.

Da bi se izbjegla eksploatacija životinja, predani vegani, pa čak i neki vegetarijanaci, izbjegavaju kožu, krzno, svilu, perje, vunu, zmijsku kožu, moher ili bilo koje proizvode koje su testirane na životinjama.

https://www.instagram.com/p/Bwkkv2pgJba/

Međutim, dok se trenutno svi lijekovi u većini evropskih zemalja testiraju na životinjama prije nego što se smatraju bezbijednim za ljudsku upotrebu, vegansko društvo ipak ne preporučuje veganima da izbjegavaju lijekove koje propisuju medicinski stručnjaci.

Umjesto toga, veganima se savjetuje da se konsultuju sa doktorom ili farmaceutom o mogućnosti uzimanja lijekova koji ne sadrže životinjske proizvode, kao što su želatina ili laktoza.

Mnogi vegani, također, ne podržavaju ni eksploatacije životinja u bilo kojem obliku, tako da najčešće izbjegavaju posjete zoološkim vrtovima ili akvarijumima, trkama pasa ili konja.

Iako su oba načina ishrane izuzetno popularna u posljednjih nekoliko godina, neke od zabluda koje ih često prati jeste da sa sobom donose probleme poput nedostatka cinka, gvožđa, kalcijuma i proteina, obzirom da se najčešće smatra da su meso i mliječni proizvodi njihov najbolji izvor.

Ipak, to nije tačno, jer obje grupe unose specifične namirnice kojim su njihovi prehrambeni zahtjevi zadovoljeni, uključujući kelj, žitarice i mahunarke.

Odličan izvor proteina su i orašasti plodovi, sojini proizvodi (tofu, tempeh, miso, sojino mlijeko, edamame), sjemenke i klice, žitarice (quinoa, bulgur pšenica) i grah.

Začini kao što su sjeme celera, kopar, mak i komorač su veliki izvori kalcijuma, kao i bademi, kikiriki, smokve, sušeni paradajz i puter od kikirikija.

Ishrana na bazi biljaka je bogata proteinima, gvožđem, kalcijumom, kalijem i drugim esencijalnim vitaminima i mineralima, koji su obično nisko zasićeni natrijumom, bogati vlaknima i prepuni su antioksidansa.

Kao rezultat toga, smatra se da veganski i vegetarijanski načini ishrane mogu smanjiti vjerovatnoću pretilosti, bolesti srca, dijabetesa i raka.

Neka istraživanja su pokazala da vegetarijanci imaju tendenciju da imaju niži krvni pritisak od onih koji to nisu zbog namirnica bogatih kalijumom koji pomaže u snižavanju krvnog pritiska.

Također se tvrdi da vegani imaju manji rizik od dijabetesa za 78% u poređenju sa ljudima koji svakodnevno jedu meso.

https://www.instagram.com/p/Bwk5tMdlBOG/

Na kraju, sa potpunom sigurnošću se može reći da su i jedan i drugi način ishrane u potpunosti sigurni u bilo kojoj fazi života.

Ipak, ono što je važno, bez obzira na vaše opredjeljenje, jeste da uvijek dobro planirate i balansirate svoju ishranu kako bi ste izbjegli dugoročne zdravstvene probleme.

- Advertisement -

NAJNOVIJE

MOŽDA VAS ZANIMA