Sudski proces Bradleyu Manningu, obavještajnom analitačaru u američkoj vojsci, kojem se sudi zbog optužbi da je Wikileaksu ustupio američke vojne i diplomatske informacije, privodi se kraju, a optuženom zbog odavanja informacija Wikileaksu prijeti 136 godina zatvora. Manningu se zbog ustupanja Wikileaksu povjerljivih informacija o aktivnostima SAD-a u Afganistanu sudi po 21 tački optužnice. On je jučer osobođen optužbi da je “pomagao neprijatelju”, za što mu je prijetila kazna doživotnog zatvora, ali ostaje optužen po pet tačaka za špijunazu, pet za krađu, te za računarska krivotvorenja i kršenje vojnih pravila.
Očekuje se da bi danas mogla biti određena kazna za Minninga. Iako je oslobođen optužbe za najozbiljniji prekršaj, zbog ustupanja vladinih povjerljivih informacija prijeti mu kazna od 136 godina zatvora. Minning koji je odavanjem državnih tajni WikiLeaksu prouzročio najveće curenje tajnih informacija u historiji SAD-a.
“Zbog situacije u kojoj se nalazimo godinama počeo sam se osjećati depresivno. U operacijama smo postali opsjednuti hapšenjem i ubijanjem ljudi. Želio sam pokazati društvu da u Iraku nije svako meta koja treba biti uništena”, između ostalog je rekao Minning, u svojoj izjavi na sudu.
Manning je 2011. godine bio kandidat za Nobelovu nagradu za mir. Podrška Manningu za uručenje ove nagrade stigla je od tri dobitnika Nobelove nagrade za mir, Desmuda Tuta, Mairead Maguire i Adolfa Peresa Esquivela. Prema njima, Maninng nije osoba za koju se treba pokrenuti sudski postupak, već osoba kojoj treba biti zahvalan.
Anadolija
