Pod motom „Jedan region, jedna ekonomija“ 13. i 14. maja bit će održana najveća regionalna investicijska konferencija 6. Sarajevo Business Forum 2015. koji će okupiti veliki broj lidera i poslovnih ljudi iz regiona i svijeta. Prezentacija ideja i koncepata u oblastima edukacije, proizvodnje zdrave hrane i razvoja IT sektora bit će glavne teme o kojima će se razgovarati na ovogodišnjem SBF-u, kazao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Amer Bukvić, direktor Bosna Bank Internationala (BBI), koja je organizator SBF-a.
Ovih dana obavljaju se posljednje pripreme za konferenciju, koja će, prema Bukvićevim riječima, “okupiti sve lidere regiona“ i na desetine stranih investitora.
„Mi svake godine budemo malo organizovaniji od prethodne. Mislim da smo sad došli na taj nivo da možemo reći da smo zadovoljni pripremama i fazom u kojoj se nalazimo. Prilično smo se uhodali, za sve je potrebna tradicija i mislim da je sada SBF postao tradicija. Imamo jedan broj ljudi iz biznisa koji tradicionalno dolaze i gledaju mogućnosti poslovanja u regionu“, kaže Bukvić u intervjuu za AA.
Kao primjere odjeka prethodnih SBF-ova navodi niz projekata, istkanuvši naročito one realizovane na tržištu nekretnina od investitora iz Kuvajta, Saudijske Arabije i drugih zemalja.
„Sve su to uglavnom ljudi koji su došli kroz SBF, gdje su im otvorena jedna nova vrata Bosne i Hercegovine. Treba imati na umu da je BiH 20 godina u svijetu bila prezentirana kao mjesto gdje se dešavaju problemi i gdje su uvijek neke tenzije. Mi pokušavamo da pređemo u novu fazu, fazu biznisa. Zbog toga je SBF pionirski projekat koji ima jako veliki značaj za BiH u smislu da se prezentiraju ekonomski potencijali, da se priča o ekonomiji i da preusmjerimo razgovore na one o tržištima, proizvodnji, zajedničkim projektima, a da ne pričamo o stvarima koje apsolutno nemaju koristi ni za koga“, kaže Bukvić.
– Regionalni pristup atraktivniji –
Nije novost da su tržišta zemalja regije pojedinačno premala za projekte velikih internacionalnih korporacija čije su razvojne strategije bazirane na velika tržišta – BiH je tržište sa oko 3,8 miliona stanovnika, Makedonija i Slovenija sa oko po dva miliona – no regija u cjelini predstavlja tržište od 20-25 miliona stanovnika. Otud ideja SBF-a za novim, regionalnim pristupom u privlačenju stranih investicija.
„Ono što smo naučili prethodnih godina je da puno atraktivnije izgleda region od jedne zemlje. Ipak, čitava BiH je ravna jedno dvije-tri mahale Istanbula. Naučili smo da je region puno atraktivniji u jeziku investitora od recimo jednog, bilo kojeg, tržišta. S druge strane, ovo je pozitivan region gdje ima jako puno potencijala u turizmu, poljoprivredi, organskoj poljoprivredi, halal industriji“, dodaje Bukvić.
Obrazovanje je tema o kojoj će se najviše razgovarati na 6. SBF-u. Bukvić u ovoj oblasti vidi veliki potencijal regije, naglasivši kako se u veoma kratkom periodu, od čak dvije godine, uz dobru organizaciju, može napraviti mnogo i privući veliki broj stranih studenata, a sa njima dolazi i novac.
„To je nešto što brzo možemo napraviti i dati veliki efekat u kratkom periodu ukoliko se region dogovori. Pogledajte Bliski istok, ima dosta nemira unutar te regije i brzina kojom će se te situacije riješiti je upitna. To može potrajati 10, 20 ili 30 godina, a to su, opet, jako velika tržišta gdje život mora nastaviti da se odvija. Ako uzmete samo obrazovanje, mi možemo postati centar obrazovanja za široki broj zemalja. U Sarajevu već imate dvije hiljade studenata iz Turske. Zašto ne bismo mogli dovesti 100 hiljada studenata iz čitavog Bliskog istoka? Gdje će roditelji iz Libije dovesti djecu da studiraju? U toj zemlji imamo jako visok brend iz bivše Jugoslavije. Doktori se visoko cijene, inženjeri… A, mi u regionu imamo dobre škole, gdje se nastava odvija na engleskom jeziku. U Sarajevu su to uz ostale Sarajevski univerzitet, IUS, Američki univerzitet, Sarajevo School of Science And Technology… Imamo potencijale za dovođenje stranih studenata koji mogu dovesti do kompletnog preokreta. Možete dovesti 20 hiljada ljudi koji bi promijenili kompletnu ekonomiju u Sarajevu, plaćali bi školarinu, to bi bilo 200 miliona samo univerzitetima, a oni bi, opet, doveli jake stručnjake, kadrove iz svijeta, prvo naše ljude koji žive u Americi i predaju po različitim školama. Radili bi brain gain, umjesto brain draina. Zamislite da uvežemo Ljubljanu, Bled, Budvu, Podgoricu, Sarajevo, Zagreb u jedan ‘erasmus projekat’ kao što to EU ima, da radimo razmjenu, zajedničke NBA programe Sarajevo- Zagreb- Beograd… Ti bi ljudi u budućnosti bili naši ambasadori u svojim zemljama. Doveli bi novu dinamiku na unievrzitete i povezali region samo kroz jedan projekat“, objašnjava Bukvić.
Na ovogodišnjem SBF-u će biti riječi o konceptima na osnovu kojih će se raditi projekti. Konferencija će biti i prilika za međusobno uvezivanje gostiju. Oni će razgovarati i o povezivanju u turizmu, prvo između zemalja regije, a potom i regije sa svijetom.
„Koncept je da otvorimo turizam, zajedničke posjete. Ja sam živio u Japanu. Japanci, kada putuju, predaleko je za njih da dođu u Sarajevo i vide samo jedan grad. Oni hoće kad dođu ovdje da posjete pet zemalja i da stave u listu stvari koje su završili u životu pet zemalja u jugoistočnoj Evropi. Znači, zajednička turistička ponuda, regionalno usklađivanje turizma, zajedničke ture su druga stvar na koju ćemo da se fokusiramo ove godine“, najavio je Amer Bukvić.
Naglasio je kako zemlje regije kad je razvoj turizma u pitanju, jedne bez drugih mogu uspjeti.
– Povezivanje turističke ponude –
„Kad ulazimo u te projekte sebično, gledamo samo sebe, to je kratkog daha. Ljudi će doći jednom i reći: ‘Super, vidio sam Baščariju, bio na Vrelu Bosne i dovoljno ti je tamo dva dana’. Mi moramo njih impresionirati na takav način da kažu da žele godišnji odmor, mjesec dana, da provedu u Jugoistočnoj Evropi. Da u tih mjesec dana vide Dubrovnik, Sarajevo, Mostar, Banju Luku, Budvu, Bled itd. Moramo napraviti bogatu ponudu, da oni kažu: ‘Bio sam na pet superdestinacija u Jugoistočnoj Evropi’.“
Evidentno je da posljednjih godina u BiH i ostatak regije dolazi sve više turista sa Istoka, iz zemalja poput Katara, Kuvajta, Jordana, Saudijske Arabije, UAE… Interesiralo nas je šta BiH i regija mogu i treba da ponude tim turistima.
„Prvo je ono što smo već velikim dijelom uradili mi u Bosni, a nismo završili: moramo da im ukinemo vize. Smiješno je kad kažete da se državljanima Emirata (UAE), kojih ima par stotina hiljada do miliona, a koji su najprogresivnija ekonomija, bojite ukinuti vize. Šengen im se otvara, a mi smo im tražili vize. Sad smo to, hvala Bogu, prevazišli. Tražili smo ukidanje viza i pokrenuli taj proces. Sad smo shvatli da nam vize ne trebaju za Emirate, Bahrein Oman, od prije da ne trebaju za Katar, ali još uvijek tražimo vize Saudijskoj Arabiji, a oni su ti koji imaju najviše stanovnika u toj regiji, 20-ak miliona. Dakle, prvo ukinuti vize, drugo moramo napraviti infrastrukturu, dakle uvesti direktne letove. Da sam ja država, trenutno bih se najviše borio da imam što veći broj direktnih letova Sarajevo – Rijad, zatim Džeda, Dubai, Abu Dabi, pa Bahrein – Sarajevo, Kuvajt, Oman… I onda promocije tih letova. Mi to sad imamo, ali kroz presjedanje u Beču, Istanbulu, Minhenu, a oni ne vole da presjedaju. Mislim da smo to pokrenuli sa FlyDubai, tražili smo od chairmana koji je dolazio ovdje da se uspostave letovi i prvi smo informisali da letovi sa Sarajevom i Zagrebom počinju“, navodi direktor BBI banke koja je organizator investicijske i biznis konferencije Sarajevo Business Forum.
Nastavlja da su turistima iz dalekih zemalja, koji imaju novac da dođu u regiju Jugoistočne Evrope, potrebni odgovarajući hoteli, shopping centri, dobri putevi, raznovrsni zabavni sadržaji…
„Četvrta stvar je to što moramo obrazovati kadrove koji našoj industriji trebaju. Govorimo o poljoprivredi i turizmu, a te ljude ne obrazujemo, nego obrazujemo pravnike, politologe… Nama ne treba da rješavamo probleme njemačke ili austrijske privrede. Mladi ljudi idu u škole za medicinske sestre i jako puno trošimo energije i para na to. Nema usklađenosti strategiije sa potrebama. Ako pričamo o turizmu i poljoprivredi, moramo imati škole koje će obrazovati ljude za te oblasti“, kaže Bukvić dodavši kako je turizam jedna vrlo značajna grana privrede u kojoj moraju raditi stručni i obrazovani kadrovi.
O imenima pojedinaca i institucija koje će biti gosti ovogodišnjeg SBF-a, Bukvić kaže da je prerano govoriti tvrdeći kako se radi o respektabilnoj listi.
„Dolaze jako visoki predstavnici iz Malezije, Emirata, Saudijske Arabije, Turske, ali ne bih još uvijek o imenima govorio. Mislim da će ove godine biti visok nivo i veliki broj prisutnih, pogotovo iz zemalja regije jer ovo je sad reigonalni forum koji radimo u kooperaciji sa Region Cooperation Councilom (Vijećem za regionalnu saradnju), generalni sekretarom Goranom Svilanovićem i oni pozivnice šalju u koordinaciji s nama, a mi radimo u koordinaciji sa Samitom 100, što predstavlja privatni sektor iz regiona. I jedni i drugi su uključeni u dovođenje gostiju i projekata.“
Uz napomenu da je ovaj SBF svojevrsna prekretnica, kaže kako je njegova poruka da je za razvoj regiona važno „da počnemo gledati jedni na druge kao na priliku, a ne kao na opasnost“.
„Ovaj region ima jako dobru prespektivu, šansu, dobre resurse, a najveći resurs su ljudi. Samo nam treba zajednička regionalna vizija, a onda možemo napraviti i veliki iskorak“, poručuje Bukvić.
Svojevrstan kuriozitet ovogodišnjeg SBF-a će biti to da su svi gosti tog događaja pozvani na naredni, Sajam turskih proizvoda koji se održava od 14. do 17. maja u sarajevskoj dvorani Zetra, u organizaciji Istanbulske privredne komore. Inače, preslikavanje tradicionalno dobrih političkih odnosa između Turske i BiH na poslovni plan, i prema Bukvićevom mišljenju, nalazi se među najvećim izazovima za obje zemlje.
„Postoji jako dobra volja, postoji dobra sinergija između BiH i Turske, ali i uzmeđu Turske i cijelog regiona. Prisustvovao sam kad je tuski predsjednik Erdogan (Recep Tayyip Erdogan) razgovarao sa privrednicima u Sloveniji i kad je srbjanski premijer Vučič (Aleksandar Vučić) bio s delegacijom iz Turske. Mislim da se Turska u regionu vidi kao jedna buduća ekonomska sila. Iz razgovora koje sam imao i sa privatnim i sa državnim sektorom iz regije, mislim da postoji koncenzus o tome da vrijeme Turske dolazi. Ono što je izazov je kako da se to operativno sprovede, taj jaki potencijal u jednu efikasnu praksu. To je izazov ne samo sa naše nego i sa turske strane. Turski proizvodi, koji su visokokvalitetni, su mladi na ovom tržištu koje je bilo pod nekom vrstom dominacije njemačkih i drugih proizvoda. Neće to ići brzo, za sve treba vremena, ali s obzirom na cijene i kvalitet, oni imaju jako dobru perspektivu. Sve više su prisutni i imaju sve bolju prođu na svim tržištima regije“, kazao je Bukvić naglasivši kako „nemam sumnju u ekspanziju ekonomskih odnosa Turske i regije“ i zaključivši kako tržište regije može postati odskočna daska za plasman turskih proizvoda u EU i dalje.
S ponosom podsjeća da je ideju za SBF dao zapravo bivši turski premijer i sadašnji predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekavši „idemo da napravimo balkanski Davos“ navodeći kako organizator SBF-a pokušava da održi „taj visoki standard koji je Turska uspostavila, jer na Balkanu nema jače konferencije od SBF-a“.
Naglašava i kako će treća važna oblast biti IT sektor i inovacije u u poduzetništvu.
„Imamo konkretne prijedloge od IT hub u Sarajevu i mislim sa možemo postati IT hub za Bliski istok ili čak i za Ameriku, danas radimo za Ameriku jer imamo kvalitetne, a jeftinije inžinjere“, kaže Bukvić dodavši kako je koncept razviti aktuelni mikroprojekat od oko 500 inžinjera u veći koji može raditi i desetak hiljada ljudi.
