Zabrinutost za ekonomiju zone eura i moguće pogoršanje dužničke krize mogli bi primorati Evropsku centralnu banku (ECB) da odustane od trećeg povećanja kamatnih stopa koje se predviđalo za kasniji period ove godine.
Očekuje se da na sastanku vijeća guvernera u četvrtak neće biti promijenjena ključna kamatna stopa ECB-a, koja sada iznosi 1,5 posto, prenijela je agencija AP.
Većina analitičara je do nedavno očekivala da ECB u oktobru podigne kamatnu stopu za četvrtinu procentnog poena kako bi spriječila rast inflacije, poslije dva povećanja od početka godine – u aprilu i julu.
Pojedini analitičari sada ukazuju da na dalje podizanje treba pričekati s obzirom na niz nepovoljnih ekonomskih signala.
“Prozor mogućnosti za dalje povećanje kamatnih stopa izgleda da se zatvara brže nego što se očekivalo”, ukazao je ekonomist u finansijskoj kompaniji ING u Bruxelles Karsten Bžeski. Izvještaji o prerađivačkom sektoru eurozone pokazuju usporavanje aktivnosti u Njemačkoj i Holandiji, dvjema članicama koje su bilježile jak rast čak i tokom dužničke krize, dok prerada u Italiji, trećoj po veličini ekonomiji u toj monetarnoj uniji, stagnira.
Ti pokazatelji su uslijedili poslije prošlosedmičnih opreznih ili nepovoljnih prognoza vodećih evropskih kompanija, uključujući velike njemačke industrijske firme koje su tokom posljednjih kvartala bilježile ekspanziju izvoza. Pojedini ekonomisti ipak očekuju da će ECB imati bar još jedno povećanje kamatnih stopa do kraja godine, vjerovatno u oktobru.
Inflacija u eurozoni od 2,5 posto i dalje je znatno iznad zvaničnog cilja od nešto ispod dva posto, a povišenje kamatnih stopa je glavni instrument ECB-a za kontrolu inflacije. Analitičari Royal bank of Scotland, međutim, ukazuju da će ECB, ukoliko prinos na španske desetogodišnje obveznice, koji je u utorak iznosio 6,37 posto, poraste iznad 6,5 procenata i zadrži se na tom nivou, imati malo izbora osim da odgodi nova povećanja kamatnih stopa.
