Pandemija koronavirusa već je utjecala na cijeli svijet, a koliko će promijeniti naše živote – na bolje ili na lošije – tek trebamo vidjeti.
Širenje zaraze koronavirusom u samo nekoliko mjeseci paraliziralo je gotovo cijeli svijet i u svakodnevni život unijelo strah i nesigurnost, a želja za optimističnim predviđanjima nikad nije bila veća!
Stoga su trenutne prognoze dvoje uglednih futurista prava zraka nade u masi inače depresivnih vijesti.
Matthias Horx, utemeljitelj njemačkog Zunkunftsinstituta, i nizozemska prognostičarka za modne trendove Li Edelkoort usudili su se prognozirati budućnost i širiti pozitivu svojim prognozama. Iako će svijet kakav poznajemo nestati, smatraju da je upravo to dobro, a krizu vide kao priliku.
Horxu svom nedavnom izvještajuRe-statt Prognose („Umjesto prognoze“), pita se: „Može li se dogoditi da nam je virus promijenio život u smjeru u kojem se ionako želio promijeniti?“
„Paradoksalno je da je fizička udaljenost koju je virus prisilio stvorila i novu bliskost. Upoznali smo ljude koje inače nikada ne bismo upoznali. Češće smo kontaktirali stare prijatelje, ojačali veze koje su postale sve labavije. Porodica, komšije i prijatelji su se zbližili, a poneki čak i riješili međusobne sukobe. Socijalna vrednota kao što je ljubaznost koja nam je nedostajala, povećala se“, kazao je Horx.
Suočavanje sa sadašnjošću skokom u budućnost
Kad pogledamo u budućnost, kaže Horx, uglavnom vidimo samo opasnosti i probleme „koji dolaze prema nama“ i koji se nakupljaju do nepremostivih barijera. Ta barijera straha razdvaja nas od budućnosti koju je uvijek najlakše prikazati kao „horor budućnost“.
S druge strane, „imaginarni pogled“ iz budućnosti natrag u današnju koronsku krizu, trebao bi nam pomoći da bolje upravljamo sadašnjošću, umjesto da padnemo u brigu i tjeskobu.
„Na taj način interno se povezujemo s budućnošću i to stvara most između danas i sutra. Stvara se ‘budući um’. Ako to učinite ispravno, stvara se nešto poput buduće inteligencije. U mogućnosti smo predvidjeti ne samo vanjske ‘događaje’, već i unutarnje prilagodbe s kojima reagiramo na promijenjeni svijet. To se osjeća vrlo drugačije od prognoze koja u svom apodiktičkom karakteru uvijek ima nešto mrtvo, sterilno. Napuštamo ukočenost straha i vraćamo se vitalnosti koja pripada svakoj istinskoj budućnosti“, kazao je Horx.
Preoblikovanje načina života
Da bi se percepcije i očekivanja mijenjala, ponekad je potreban radikalni prekid s uobičajenim. Nakon toga, prema Horxu, može se pojaviti ideja i izvjesnost da bi sve moglo biti potpuno drugačije – još bolje! A bolje bi značilo i ekološki prihvatljiviji način života nakon ove krize.
Pozitivan učinak na prirodu već se može vidjeti na satelitskim snimcima. U Kini i Italiji drastično je pala razina dušikovog oksida, dok je u New Yorku ugljikov oksid pao za 50 posto u odnosu na prošlu godinu.
Voda u Veneciji se u samo nekoliko sedmica toliko pročistila da se u kanalima nakon dugo vremena mogu vidjeti jata riba, te dupini koji plivaju. Staklenički plinovi, sitna prašina i druga zagađenja iz okoliša radikalno su smanjeni širom svijeta.
„Već nekoliko godina shvaćamo da bismo, kako bismo preživjeli kao vrsta i kako bi planeta nastavila, trebali napraviti drakonske promjene u načinu na koji živimo, putujemo, konzumiramo i zabavljamo se. Nema šanse da nastavimo proizvoditi što više robe i biramo, na što smo dosad navikli“, rekla je Edelkoort u intervjuu za časopis Dezeen.
Edelkoort smatra da bismo trebali biti vrlo zahvalni virusu, jer on može biti razlog da preživimo kao vrsta:
„I prije korone bilo je jasno da se naš način života koji troši resurse ne može ovako odvijati. Moramo pronaći put do zdravog gospodarstva koje djeluje bez pohlepe za profitom i iskorištavanjem ljudi i prirode.“
„Epidemija će omogućiti čovječanstvu da redefinira svoje vrijednosti. Moramo pronaći drugačiji, bolji sustav, s više poštovanja prema ljudskom radu i boljim uvjetima“, kazala je Edelkoort.
Vezani sadržaj iz našeg serijala:
