Očekuje se da će regija Zapadnog Balkana u 2020. ući u recesiju, pri čemu se prognozira da će svih šest zemalja, suočavajući se i dalje sa posljedicama pandemije COVID-19, zabilježiti negativan rast, javlja Anadolu Agency (AA).
U najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju (RER) Svjetske banke, koji koristi osnovni i nepovoljni scenarij u svjetlu velikih neizvjesnosti uzrokovanih pandemijom, prognozira se da će regionalni rast Zapadnog Balkana iznositi između -3 i -5,6 procenata.
Osnovni scenarij pretpostavlja da će epidemija u Evropi uskoro početi usporavati, tako da se mjere suzbijanja mogu ukinuti do kraja juna te da oporavak može postepeno početi u drugoj polovini 2020.
Nepovoljni scenarij pretpostavlja produžetak epidemije i ukidanje mjera suzbijanja tek na kraju augusta, a početak oporavka ekonomske aktivnosti tek u posljednjem kvartalu 2020.
“Jačina recesije zavisi od trajanja pandemije u Evropi. Iako je teško prognozirati ekonomski uticaj postojeće pandemije u regiji, nema sumnje da ona uvodi pometnju u život u cijeloj regiji, opterećuje zdravstveni sistem, paralizira ekonomsku aktivnost i ugrožava blagostanje ljudi”, kaže Linda Van Gelder, direktorica za zemlje Zapadnog Balkana u Svjetskoj banci i dodaje:
“Očekuje se da će se rast u regiji značajno obnoviti u srednjoročnom periodu, kako se ekonomija bude postepeno vraćala u normalu, ali to zavisi i od dužine i intenziteta trenutne krize, kao i od toga šta će kreatori politika učiniti za prevazilaženje ove epidemije.”
Pandemija izazvana koronavirusom predstavlja najozbiljniju prijetnju ekonomiji Bosne i Hercegovine (BiH) nakon svjetske finansijske krize.
Izgledi za ekonomiju BiH zavise od brojnih neizvjesnih faktora, a zemlja je suočena s mogućom dubokom recesijom uz procijenjeni pad BDP-a od 3,2 procenta.
Efekti će se osjetiti u skoro svakom sektoru ekonomije, a naročito u turizmu, nekretninama, transportu, veleprodaji i maloprodaji, dok će poremećaj u lancima snabdijevanja i manja potražnja od EU dovesti do pada kako industrijske proizvodnje tako i izvoza roba i usluga.
Najavljeni odgovor vlasti kroz uspostavljanje fonda za ekonomsku stabilizaciju i garantnog fonda može kratkoročno pomoći u ublažavanju ekonomskih i socijalnih posljedica ove nezapamćene krize.
Kako se dodatne mjere odgovora na krizu budu razvijale, naročito one vezane za uspostavljanje novih fondova, važno će biti osigurati da podrška bude transparentno dodijeljena, pažljivo usmjerena, fiskalno održiva te da se lako može ukinuti kad više ne bude potrebna.
Nakon ove faze hitnog odgovora uslijedit će faza ekonomskog oporavka, a institucije trebaju biti spremne pomoći pojedincima da nađu posao, olakšati pristup kreditima te osigurati podršku firmama da obnove svoje poslovanje.
Od ključnog će značaja biti da se javna potrošnja iskoristi za jačanje ukupne potražnje, uz održavanje sveukupne fiskalne stabilnosti. Pored trenutne krize, bitno je da BiH zadrži fokus na rješavanju svojih dugotrajnih strukturalnih i institucionalnih slabosti.
U najnovijem RER-u se navodi da su bitne brze, odlučne i pažljivo dizajnirane mjere politika, koje trebaju u obzir uzeti stanje u zemlji i neizvjesnost trajanja krize.
Izvještaj se fokusira na makroekonomske uticaje COVID-19 u zemljama Zapadnog Balkana, postavljajući osnove za dodatne analize. Prilikom predstojećeg e-predstavljanja izvještaja u maju, bit će objavljena serija bilješki Redovnog ekonomskog izvještaja koje sagledavaju uticaj na specifične ekonomske oblasti, socijalni sektor, te siromaštvo i distribuciju prihoda u regiji.
