Savremeni lovci na blago itekako postoje. Ljudi inspirisani legendama, proučavaju arhive i riznice, te odvažno kreću u lov na blago! Discovery Channel prati ekspediciju koja se uputila na zabranjeni brazilski otok Queimada Grande u potrazi za izgubljenim blagom Inka.
Legenda govori kako su portugalski konkvistadori u 16. stoljeću ukrali golemu količinu zlata drevnih Inka. Ovi moderni lovci će trebati čelične živce dok se bore s opasnim vremenskim uvjetima na jednom od najopasnijih terena na svijetu.
Ako naprave pogrešan korak on ih može koštati ne samo nevjerovatnog bogatstva, već i njihovih života. Queimada Grande poznat je kao otok zmija na kojem na svakom kvadratnom metru živi po jedan primjerak jedne od najotrovnijih zmijskih vrsta na svijetu – bothrops insularis. Potraga za blagom: Otok zmija na programu je od 15. septembra, utorkom u 20 sati.
POTRAGA ZA BLAGOM: OTOK ZMIJA – činjenice
· Ilha de Queimada Grande, ili Otok zmija, nalazi se uz obalu Brazila – otprilike 145 kilometara od centra grada Sao Paulo.
· Unatoč naoko maloj veličini, jedan ugriz zmije bothrops insularis može izazvati zatajenje bubrega, nekrozu mišićnog tkiva, crijevno krvarenje, krvarenje u mozgu i na kraju, smrt.
· Bothrops insularis je svoje ime dobila po zlatnoj boji kože, obično naraste do 70 centimetara, iako postoje dokumentovani primjerci i do 115 centimetara.
· Zmije nemaju prirodnih predatora na ovom otoku, a jedini izvor hrane su im ptice selice. Procjenjuje se da na otoku živi između dvije do četiri hiljade zmija bothrops insularis, što je u prosjeku ekvivalentno jednoj zmiji na svaki kvadratni metar.
· Bothrops insularis je evoluirala do penjanja i vrebanja na drveću, čekajući naivne ptice da slete kako bi ih napala.
· U nastojanju da se sagradi plantaža banana početkom dvadesetog stoljeća, graditelji su pokušali pobiti sve zmije paljenjem cijelog otoka. Nisu uspjeli.
· Posljednji ljudski stanovnici otoka radili su u svjetioniku, a otok su napustili oko 1920., nakon što je svjetionik automatiziran.
· Brazilska vlada sankcionira sve ekspedicije na Otok zmija, što izuzetno otežava mogućnost pristupa ovom smrtonosnom otoku.
· Znanstvenici vjeruju kako postoji medicinski potencijal u otrovu zmije bothrops insularis. U budućnosti, taj bi se otrov mogao koristiti u farmaceutske svrhe kao pomoć pri liječenju bolesti srca, krvnih ugrušaka ili potencijalno čak i kao lijek protiv raka.
· Lovci na zmije otrovnice su prijetnja ekosustavu Otoka zmija. Oni odlaze u neautorizirane izlete na otok kako bi lovili zmije.
· Svaka zmija ulovljena na Otoku zmija u pravilu se prodaje na crnom tržištu za hiljade i hiljade dolara.
· Sir Thomas Cavendish je bio legendarni engleski gusar i istraživač iz 16. stoljeća, poznat po brojnim putovanjima na kojima je pljačkao luke i brodove na putu. Legenda govori kako je Cavendish sakrio svoje blago negdje u blizini obale Brazila kako bi ga zaštitio od progonitelja, u nadi da će se jednog dana vratiti po njega. Taj dan nikada nije došao, a njegovo blago i dan danas je izgubljeno.
Biografije članova
CORK GRAHAM, vođa ekspedicije
Cork Graham je svoj život posvetio potrazi za izgubljenim blagom. Njegova ga je strast odvela na putovanja širom svijeta, ali i do nekih vrlo opasnih situacija. S 18 godina sudjelovao je u potrazi za blagom Captaina Kidda uz obalu Vijetnama. On i njegov tim bili su zarobljeni i optuženi da su špijuni. Kao rezultat toga, proveo je skoro godinu dana u vijetnamskom zatvoru, podvrgnut teškim uvjetima i ispitivanjima u trajanju od 11 mjeseci. Oslobođen je nakon uplaćene otkupnine u iznosu od 10.000 dolara.
Radio je kao ratni fotograf i paravojni časnik, a napisao je i knjigu o svojim iskustvima u Vijetnamu. Njegova dugogodišnja strast prema povijesti i istraživanjima odvela ga je do brojnih riznica dokumenata i artefakata, gdje se bavio dešifriranjem tragova i pronalaženjem blaga, čak i kada mnogi drugi prije njega u tome nisu uspjeli.
Inače je osamljenik, ali ovog je puta preuzeo ulogu vođe ekspedicije koji mora oformiti tim stručnjaka. Kada je riječ o istraživanjima, svjestan je koliko je važno okružiti se najboljim mogućim ljudima, te da uvijek ima “nekoga ko mu čuva leđa”.
Nakon što je godinama bio opsjednut “Blagom Trojstva”, Cork je razvio jedinstvenu i radikalnu novu teoriju o potencijalnoj lokaciji blaga. Sada, uz ekipu i resurse koje je skupio, konačno je u mogućnosti krenuti u najveću avanturu života. Uspješnim pronalaženjem blaga osigurao bi svoje mjesto u panteonu lovaca na blago, te bi konačno mogao ispuniti životni san: otvaranje građevinske škole i utočišta za ratne veterane koji se bore s beskućništvom i PTSP-om.
Facebook:https://www.facebook.com/pages/Cork-Graham/221835687836018
Twitter: https://twitter.com/corkgraham
CAPTAIN KEITH “CAPPY” PLASKETT, kapetan broda
Cork je vođa tima, ali Cappy je zakon na brodu i tu se njega poštuje i sluša. Izvorno iz Oklahome, Keith se pridružio vojsci ravno iz srednje škole, te je u dobi od 18 godina već služio u Vijetnamu. Preživio je 4 glavne bitke, uključujući onu 1968. godine u sjevernom dijelu Južnog Vijetnama. Nekoliko godina kasnije Keith je dobio cjenjenu titulu Navy Special Warfare (EOD).
U vremenu kada je služio svojoj zemlji, sudjelovao je u mnogim operacijama, a sudjelovao je i u nekoliko misija čiji je cilj bila zaštita američkih predsjednika. Cappy je licencirani morski kapetan (USCG), te smije upravljati plovilima u Meksičkom zaljevu, Atlantiku, Pacifiku, Karibima i zapadnom dijelu Indijskog oceana. Nedavno, Keith je držao tečajeve na temu terorizma i demontaže bombi, a sve s ciljem suzbijanja terorizma putem vladina antiterorističkog programa. Ponosno može reći kako nakon svih svojih godina u službi i dalje ima svih deset prstiju.
Osim vremena provedenog u mornarici, kapetan Keith također ima veliko iskustvo u podvodnim istraživanjima i arheologiji. Trenutno živi i radi u Peruu, gdje roni, pronalazi i dokumentira podvodne olupine brodova. Kao predsjednik peruanske neprofitne udruge Mares Del Sur, surađuje s peruanskim sveučilištem kako bi razvio podvodnu arheologiju i pomogao sačuvati arheološku baštinu.
Cappy je oduvijek sanjao o potrazi za potonulim španjolskim galijama uz brazilsku obalu, ali navigacija ovim prevrtljivim vodama uz snažne oluje koje dolaze neočekivano bez upozorenja, testirati će granice njegovih sposobnosti upravljanja brodom. Cappy je obično opušten, ali u novoj ulozi, to je potpuno druga priča – u ovoj situaciji vladavaju zakoni mora.
Kad nije u potrazi za blagom, Keith provodi vrijeme u džungli Amazone, u potrazi za izgubljenim drevnim gradovima Inka, te radi sa studentima s poteškoćama na Nacionalnom sveučilištu u Peruu. Za Cappyja, pronalaženje blaga učinilo bi značajnu financijsku razlika za ovu djecu, te bi im osiguralo svijetlu budućnost. Na kopnu, Captain Keith ima tri odrasle kćeri koje je odgojio kao samohrani roditelj. Oni, zajedno sa sedmero unučadi, te dvije praunuke, njegovo su najveće blago. Planira ih sve razmaziti sa svojim udjelom u “Blagu Trojstva”.
JEREMY WHALEN, stručnjak za pronalazak blaga
Jeremy Whalen brodski je mehaničar, veteran kada je u pitanju lov na blago i otac dvoje djece. Način kako se traži i otkriva metal naučio je još u mladoj dobi od oca i strica. S 14 godina je dobio svoj detektor metala i počeo istraživati po Aljasci, Idahu i državi Washington. Sa samo 19 godina krenuo je na svoje prvo veliko putovanje – jednogodišnje putovanje motociklom po Peruu.
Od tada je proputovao svijet u potrazi za skrivenim blagom i popunio već tri putovnice. Kao čovjek s mnogo talenata, Jeremy je isprobao sve, od sječe drveća na Aljaski do metalnog kiparstva na Havajima, a također je radio i kao graditelj mlina, proizvođač metala, brodski inženjer i ronilac. Njegov širok spektar vještina čini ga savršenim za sve više manje povezano s mehanikom.
Njegovo iskustvo u pronalasku blaga u Južnoj Americi uključivalo je putovanje Andama i pustinjama sjevernog Peruu, kao i ronjenje u potrazi za španjolskim galijama nedaleko obale Ekvadora. Iako poštuje povijesni značaj izgubljenog blaga, njegovi pravi razlozi za sudjelovanje u ekspediciji su dvojaki: adrenalin i obećanje o potencijalnoj velikoj isplati.
Jeremy govori svoje mišljenje bez ustručavanja, a istovremeno jedini propitkuje autoritet i proziva druge ako osjeti potrebu za time.
MEHGAN HEANEY-GRIER, antropologinja / ronilac
Mehgan Heaney-Grier velika je pustolovka. S jedinstvenom kombinacijom pameti, ljepote i snage, Mehgan se specijalizirala za pomicanje granica i pronalaženje ruba ljudske izdržljivosti. Njezina joj je strast pomogla postaviti prvi američki rekord u slobodnom zaronu za muškarce i žene 1996. godine, kad je zaronila na 50 metara sa samo jednim uzimanjem zraka. Mehgan je jedna od žena ronioca u dvorani slavnih, a diplomirala je ekologiju, evolucijsku biologiju i antropologiju.
Mehgan je provela čitav život usavršavajući umijeće rada pod pritiskom. Bilo da je u pitanju ronjenje na dah, plivanje s morskim psima, ili dokumentiranje aligatora u njihovom prirodnom okruženju, Mehgan se odlično nosi sa stresnim situacijama. Ona funkcionira staloženo i smireno u svim svojim ekspedicijama, čak i ako je jedina žena među posadom alfa mužjaka.
Iako Mehgan ima dugu i uspješnu manekensku karijeru, njen fokus je uvijek bio usmjeren na očuvanje okoliša i morskih nalazišta, posebice onih od povijesnog značaja. Za Mehgan, istinska vrijednost “Blaga Trojstva” leži u povijesnom i arheološkom značenju, a ne u njegovoj novčanoj vrijednosti.
Što se tiče samog pronalaženja izgubljenog blaga, Mehgan želi da se kulturna baština i povijesni značaj svakog blaga valjano dokumentira, očuva i dijeli s javnošću. No u slučaju otkrivanja izgubljenog blaga i stjecanja određene količine novca, ona će ga dobro iskoristiti za razne filantropske morske avanture. Na vrhu njezina popisa nalazi se promoviranje zaštićenih morskih područja, praksa održivog ribolova i istraživanja morskih pasa kako bi se educirala javnosti o kritičnoj ulozi i odgovornosti koju svi dijelimo vezano uz zdravlje i budućnost svjetskih oceana.
Facebook: Freediver Mehgan Heaney-Grier
Twitter: @FreediverMHG
- BRYAN FRY, herpetolog
Australac Bryan Fry ima 25 godina iskustva sa smrtonosnim gmazovim i borbene ožiljke koji to dokazuju. Zmije su ga ugrizle 26 puta, no s nestrpljenjem se vraća po još. U dobi od četiri godine, Bryan je rekao svojim roditeljima kako će se baviti proučavanjem otrova.
Bryana je posao odveo na desetke lijepih mjesta, ali pritom je zaradio više od dvadeset zmijskih ugriza, 3 uboda raže, 1 umalo fatalan ubod škorpiona u Amazoni, te 23 slomljene kosti (uključujući povredu leđa na tri mjesta). Na nedavnom istraživačkom putovanju, umalo je bio otet u Kolumbiji, ali je uspio ispregovarati izlaz iz te krajnje neugodne situacije. Za Bryana, to je sve u opisu posla.
Bryan smatra kako je pravo bogatstvo ekspedicije na “Otok zmija” njezin najpoznatiji stanovnik – bothrops insularis. Bryan je fasciniran ovom zmijom, jedinstvenim predatorom i njegov je dugogodišnji san bio pronaći ju i proučiti u divljini. Bryanova ključna odgovornost u ekspediciji je paziti da je tim siguran od ove sveprisutne opasnosti otoka. Da bi to učinio, on mora uvijek biti tri koraka ispred grupe, krčiti im put, te konstantno paziti na potencijalnu opasnosti ispod, oko i iznad njih.
Bryanova uloga izviđača neće biti jedini razlog zašto je udaljen od tima – on jednostavno više uživa u društvu smrtonosnih zmija nego ljudi. U kriznim je situacijama međutim, uvijek taj na kojeg se ekipa može osloniti. “Otok zmija” za Bryana je poput prilike života za hodočašće u Svetu zemlju.
Facebook: Bryan Grieg Fry
