U Sjedinjenim Američkim Državama 3. novembra će biti održani predsjednički izbori, a posljednje ankete pokazuju kako kandidat Demokrata Joe Biden vodi za više od deset poena. Ipak, sve oči su uprte u ključne savezne države koje će u velikoj mjeri odrediti sudbinu izbora.
Izbori će biti organizirani u sjeni pandemije koronavirusa, a u trci za funkciju predsjednika SAD-a bit će Republikanac Donald Trump i Demokrata Joe Biden.
Ankete se pomno prate uoči izbora, a nakon 2016., javnost propituje njihovu pouzdanost.
Američka internet stranica na kojoj su dostupne političke analize ”Real Clear Politics” saopćila je rezultate anketa sastavljene na osnovu prosjeka gotovo svih anketa na nacionalnom nivou, koji pokazuju kako Biden vodi za 10,6 poena.
– Na ankete se odrazila i Trumpova zaraza koronaviruson –
Na dvocifreno povećanje razlike između Bidena i Trumpa uticalo je i to što je trenutni predsjednik SAD-a Donald Trump zaražen koronavirusom.
Izjave Trumpa nakon što je zaražen i po izlasku iz bolnice, kako se ne treba bojati COVID-19, virusa zbog kojeg je u SAD-u preminulo više od 220.000 ljudi, uzrokovale su kritike kod pojedinih grupa birača.
Naime, 1. jula razlika između Trumpa i Bidena iznosila je 9,4 poena, da bi do 2. oktobra, kada je saopćeno da je predsjednik zaražen koronavirusom, razlika smanjena na 7,4 poena.
Međutim, nakon 2. oktobra došlo je do značajnog povećanja razlike, a pa je Biden prešao u vodstvo za 10,6 poena.
– Ne pobjeđuje onaj s najviše glasova, već onaj koji dobije 270 delegata (elektora)-
Birači će na predsjedničkim izborima 3. novembra glasati za delegate stranaka koju podržavaju. U sistemu u SAD-u nazvanom Electoral College, nalazi se 538 delegata (elektora), raspoređenih u različitim omjeru prema svakoj saveznoj državi.
Kandidat za predsjednika koji ima podršku 270 delegata, biva izabran za predsjednika.
Zapravo, ovdje, u globalu, ne pobjeđuje onaj koji ima najviše glasova, nego onaj koji dobije povjerenje najvećeg broja delegata, što je jedna od najzanimljivijih karakteristika američkog političkog sistema.
Iako je Hillary Clinton na izborima 2016., dobila više od tri miliona glasova, njen protivnik Trump je pobijedio jer je dobio podršku 304 delegata.
– Sudbinu izbora odlučuju ”swing” savezne države –
Iako rezultati anketa daju prednost Bidenu, sudbinu izbora odlučit će takozvane ”swing” države (klackalica, op.a.), odnosno one države s promjenjivom biračkom podrškom.
Od 270 delegata koliko je potrebno da bi kandidat postao predsjednik, 101 se nalazi u šest swing država. Tako su dvije najvažnije savezne države na izborima 2020., Pennsylvania i Florida.
Kandidat Demokrata Biden, u Pennsylvaniji je 1. jula vodio sedam poena, a za sada je uspio zadržati prednost.
Iako je Biden 1. jula na Floridi vodio 6,4 poena, Trump je u posljednje vrijeme tu razliku smanjio na 3,7 poena.
U ostalim swing državama, među kojima je i Winsconsin, 1. jula Biden je vodio za 6,5 poena, a sada 5,5. U Michiganu je 1. jula vodio za 7,5 poena, a sada je kandidat Demokrata u prednosti za 6,7 poena.
Na čelu swing država je Sjeverna Carolina. Biden je 1. jula bio u prednosti tri poena, a sada je razlika samo 1,4 poen.
U Arizoni je Biden 1. jula vodio za 4,2 poena, a sad je razlika smanjena na 2,7.
– Ankete zavarale u swing državama 2016.-
Rezultati anketa od 12. oktobra 2016. u swing državama prednost su davale Clinton, ali je pobjednik u šest država u noći 8. novembra bio Trump.
Clinton je 12. oktobra 2016. u Michiganu bila u prednosti devet poena, u Wisconsinu 6,7, u Pennsylvaniji 8,7, u Sjevernoj Carolini 2,6, u Arizoni jedan, a u Floridi 2,7 poena.
Naročito nakon izbora 2016., u fokus su došla i pitanja pouzdanosti anketa.
Ankete od 13. oktobra 2016. pokazivale su da Hillary Clinton na nivou države vodi za 7,1 poen. Štaviše, i na dan izbora 8. novembra 2016., Hillary Clinton je bila u prednosti za 3,2 poena u odnosu na Trumpa.
Međutim, u noći 8. novembra saopćeni su rezultati koji su iznenadili mnoge, te je Trump dobio podršku u ključnim državama.
Činjenica da je u Michiganu, koji je inače poznat po demokratskom stavu, Trump je Clinton pobijedio za 10.704 glasa, što je još jednom podsjetilo na važnost ovih država.
Analitičari upozoravaju, da iako predizborne ankete daju prednost Bidenu, rezultati 3. novembra bi zbog izbornog sistema u zemlji mogli biti drugačiji.
Pojedini stručnjaci upozoravaju da su ankete, nepotpune, pristrasne ili nedovoljne, te da Trumpove pristalice zbog određene doze pritiska tokom anketa ne govore da podržavaju Trumpa ili republikance.
S druge strane, navode i kako se značajan dio anketa u SAD-u vodi putem telefona, zbog čega se ne dobijaju pouzdani rezultati.
Ankete obavljene putem interneta također izazivaju dozu sumnje i dobijaju novu dimenziju.
– Niska izlaznost na izborima –
U SAD-u pravo glasa ima oko 255 miliona, a izlaznost je uglavnom oko 55 posto.
Zbog toga, ključnu ulogu igra izlaznost birača koji podržavaju određenu partiju, više nego općenito izlaznost među biračima na nivou zemlje.
