Kako je Rumunija od najsiromašnije države u Evropi dobila status evropske Silikonske doline?
Rumunija i BiH, pored svog geografskog položaja u jugoistočnom dijelu Evrope, imaju još mnogo toga zajedničkog. Obje zemlje su dugi niz godina predstavljale sinonim za siromaštvo i korupciju. Danas, prema listi zemalja sa najvećom nezaposlenošću na svijetu, koju je objavio Magazin Spectator, ispred BiH nalaze se samo države Džibuti i Kongo, dok Rumunija vrijedno radi na tome da postane evropska Silikonska dolina.
Rumunija je ozbiljno shvatila potencijal softverske industrije i IT revoluciju, dok BiH još uvijek nije. Rast i razvoj domaće softverske industrije je evidentan, zahvaljujući poduzetničkom duhu domaćih softverskih kompanija, međutim ono što nedostaje je podrška države, kao što je slučaj u Rumuniji. Kao podršku razvoju ovoj industriji, Rumunija je uvela poreske olakšice za softverske kompanije, uporedo s tim, država je ulagala i u obrazovni sektor. Primjera radi, u Temišvaru, gradu koji ima manje stanovnika od Sarajeva, godišnje diplomira 1.200 IT stručnjaka, dok u Sarajevu na Elektrotehničkom fakultetu, u prosjeku godišnje diplomira oko 70 studenata računarstva i informatike.
Nakon Berlina, Barselone i Amsterdama, Temišvar predstavlja evropski raj za nove tehnološke kompanije, gdje postoji više od 170 start up-ova, osam univerziteta i odlično razvijena digitalna i internet infrastruktura.
U Srbiji izvoz softvera premašio izvoz najpopularnijeg voća u Evropi, malina
Kada je u pitanju izvoz softvera, sve zemlje u regionu pozicionirane su bolje od BiH, koja po nekim procjenama izvozi 150 miliona KM i nalazi se na 77. mjestu u svijetu. I dok BiH nema konkretne podatke, u Srbiji i Hrvatskoj se mogu pronaći precizniji podaci. Prema podacima Narodne banke Srbije, softverska industrija se tokom 2016. pokazala kao najzdravija privredna grana u zemlji sa izvozom u vrijednosti od 740 miliona eura, dok je u Hrvatskoj 2015. godine, izvoz softvera iznosio 531 milion KM (FINA).
“Uslijed ekspanzije rasta i razvoja softverske industrije, nedostatak stručnog kadra postao je najveći izazov za softverske kompanije i kod nas i u svijetu. Prema službenim podacima EK, EU će do 2020. godine imati između 825 i 900 hiljada upražnjenih radnih mjesta za IT profesionalce. Djeluje pomalo paradoksalno da, dok na tržištu rada postoje milioni onih koje ne možete zaposliti, potreba za IT ekspertima svakim danom je sve veća.” – napisao je Haris Memić, predsjednik UO udruženja Bit Alijansa, na svom blogu, te dodao da je u ovom trenutku neophodno voditi se primjerom Rumunije, raditi na reformi formalnog obrazovanja, zagovarati usvajanje ciljane i operativne Strategije razvoja softverske industrije na državnom nivou, te kontinuirano promovirati IT poziv kao zanimanja budućnosti među roditeljima i mladima.
Iako i BiH i Rumunija pripadaju istoj regiji, Rumunija je hiljadama milja ispred nas. Zemlja kojoj je uzor bila bivša nam država Jugoslavija, sada je svijetli primjer napretka i razvoja. Ako uskoro i naša država ne prepozna potentnost i mogućnosti softverske industrije, Temišvarska dolina će biti nedostižna kao i Silikonska dolina Kalifornije.
