Evropska komisija (EK) je usvojila prijedlog paketa makrofinansijske pomoći u iznosu od tri milijarde eura za deset partnera iz susjedstva i partnere u procesu proširenja kako bi im pomogla da ograniče negativne ekonomske efekte pandemije koronavirusa, javlja Anadolu Agency (AA).
Prijedlog se dalje nadovezuje na strategiju Tim Evropa, odnosno, snažni i ciljani odgovor Evropske unije (EU) u podršci naporima partnerskih zemalja u borbi protiv pandemije koronavirusa.
Riječ je o važnom primjeru iskazane solidarnosti Evropske unije s ovim zemljama u ovakvim nezapamćenim kriznim vremenima, saopćeno je iz Delegacije EU u Bosni i Hercegovini.
Nakon preliminarne procjene potreba za finansiranjem, prijedlogom se predviđa sljedeća raspodjela sredstava makrofinansijske pomoći: Republika Albanija (180 miliona eura), Bosna i Hercegovina (250 miliona eura), Gruzija (150 miliona eura), Hašemitska Kraljevina Jordan (200 miliona eura), Kosovo (100 miliona eura), Republika Moldavija (100 miliona eura), Crna Gora (60 miliona eura), Republika Sjeverna Makedonija (160 miliona eura), Republika Tunis (600 miliona eura) i Ukrajina (1,2 milijarde eura).
Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik za ekonomiju u interesu građana, kazao je kako je podrška susjedima od suštinske važnosti u ovim kriznim vremenima kako bi se očuvala stabilnost cijelog regiona.
”U okviru globalnog odgovora Evropske unije na pandemiju koronavirusa, moramo pomoći našim susjedima da ublaže najteže ekonomske efekte. Ovakvi ‘krizni programi makrofinansijske podrške’ predstavljaju pomoć za deset zemalja u osiguravanju makroekonomske stabilnosti i zaštiti njihovog stanovništva i privrede tokom krize“, rekao je Dombrovskis.
Paolo Gentiloni, komesar za ekonomiju, izjavio je kako se evropska solidarnost ne smije zaustaviti na granicama Unije.
”Jer u ovakvoj globalnoj krizi ili opstajemo ili nestajemo zajedno. Danas Evropska komisija poduzima odlučan korak kako bi pomogla deset naših susjeda u njihovoj borbi protiv koronavirusa. Pozivam Evropski parlament i Vijeće da što prije usaglase ovaj važan paket”, navodi Gentiloni.
Sredstva iz makrofinansijske podrške će biti na raspolaganju tokom 12 mjeseci u obliku zajmova pod izuzetno povoljnim uslovima kako bi se zemljama pomoglo da zadovolje trenutne, hitne potrebe za finansiranjem. Zajedno s podrškom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), sredstva mogu doprinijeti jačanju makroekonomske stabilnosti i stvaranju prostora za izdvajanja resursa za zaštitu građana i ublažavanje negativnih socioekonomskih posljedica pandemije koronavirusa. Ovaj instrument je također dostupan za druge zemlje koje ispunjavaju uslove a imaju problema sa platnim bilansom.
Prijedlog Komisije trebaju usvojiti Evropski parlament i Vijeće Evropske unije. S obzirom na hitnu potrebu za ovom podrškom, Komisija računa na saradnju suzakonodavaca kako bi se osiguralo ekspeditivno usvajanje prijedloga.
Nakon usvajanja prijedloga, Komisija je spremna isplatiti prvu tranšu što je prije moguće nakon donošenja odluke o makrofinansijskoj pomoći i nakon sporazuma o Memorandumu o razumijevanju sa svakom partnerskom zemljom. Druga rata bi mogla biti isplaćena u četvrtom kvartalu 2020. ili u prvoj polovini 2021. godine, pod uslovom da se mjere politike vezane uz podršku provode blagovremeno.
Makrofinansijska pomoć je dio šireg angažmana Evropske unije sa susjednim zemljama i zemljama proširenja i zamišljena je kao vanredni instrument odgovora Unije na krizu.
Dostupna je susjednim zemljama Unije i zemljama u proširenju suočenim s ozbiljnim problemima s platnim bilansom, uz određene uslove u smislu politika.
Za korištenje sredstava iz makrofinansijske pomoći, zemlje bi trebale ispuniti određene političke preduslove u smislu poštivanja demokratskih principa, ljudskih prava i vladavine prava. Također bi trebale biti korisnice programa finansijske pomoći MMF-a.
U provedbi pomoći, Komisija će osigurati dosljednost sa skorašnjim i postojećim operacijama makrofinansijske podrške.
Pored makrofinansijske podrške, Evropska unija podržava susjedstvo i Zapadni Balkan i kroz više drugih instrumenata, uključujući humanitarnu pomoć, budžetsku podršku, tematske programe, tehničku pomoć, kombiniranje olakšica i garancija iz Evropskog fonda za održivi razvoj radi podrške ulaganjima u sektore koji su najviše pogođeni pandemijom koronavirusa.
