Arktik će ostati bez leda tokom ljetnih mjeseci prije 2050. godine čak i ako se ugljične emisije radikalno smanje, pokazuju nova istraživanja.
Rezultati su zapanjili naučnike koji smatraju da je smanjenje ugljen-dioksida i dalje važno za sprječavanje trajnog gubitka leda.
Ako emisije stakleničkih plinova ostanu vrlo visoke, postoji rizik da Arktik ostane bez leda čak i u mračnim, hladnim zimskim mjesecima, što naučnici smatraju “mogućom katastrofom”, piše Guardian.
Posljednja naučna procjena arktičkog leda bila je 2013., a prognozirala je potpuni gubitak leda u septembru, s obzirom na ugljičnu emisiju. Novi rezultati temelje se na 40 najnovijih računalnih modela i najbolja su do sada procjena otapanja arktičkog leda.
Otkako je počelo satelitsko snimanje 1979. godine, na Artiku je nestalo oko 40 posto površine „ljetnog leda“ i oko 70 posto njegovog volumena, što ga čini jednim od najjasnijih znakova globalnog zagrijavanja koje uzrokuje čovjek.
Gubitak leda snažno utječe na ocean, koji apsorbira više sunčeve topline i dodatno podiže temperaturu. Te se promjene sve više povezuju i s ekstremnijim vremenskim situacijama, poput poplava u Evropi i SAD-u.
„Stanje je alarmantno jer modeli pokazuju da bismo mogli imati ljeta bez leda u Arktičkom oceanu prije 2050. godine, bez obzira na mjere koje se poduzimaju za ublažavanje posljedica klimatskih promjena“, rekao je Ed Blockley, voditelj britanskog polarnog klimatskog programa Met Office i jedan od naučnika ovog istraživanja.
Profesor Dirk Notz s Univerziteta u Hamburgu, koji je koordinirao analizom, kaže da će „artički led ljeti povremeno nestajati i prije 2050., čak i ako zadržimo globalno zagrijavanje ispod dva stepena Celzijusa“.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Geophysical Research Letters, a u njemu su učestvovali naučnici iz 21 istraživačkog instituta iz cijelog svijeta.
Posebno zabrinjavajućim smatraju brzinu otapanja leda na Arktiku. „Zima bez leda bila bi katastrofalna, posebno za neke vrste divljih životinja poput polarnih medvjeda koji žive i love oko morskog leda“, kazao je Blockley.
Dodao je da novo istraživanje pokazuje da smanjenje ugljičnih emisija ostaje vitalno za sprječavanje najgorih utjecaja na Arktik.
Profesor James Screen s Univerziteta u Exeteru smatra da je važno shvatiti da će nam se u svim scenarijima događati ljeta bez leda na Arktiku do 2050.
„Ali, visoke emisije stakleničkih plinova dovest će nas do toga da su takva ljeta svakodnevna, a manje emisije uzrokovat će da budu sporadična“, zaključio je Screen za Guardian.
