Uspjeh kakav je postigla Lana Pudar s pravom se može smatrati jedinom od najvećih rezultata u poslijeratnoj historiji naše zemlje.
Njih nije bilo mnogo, a svakako da se izdvajaju plasman fudbalske A reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svjetsko prvenstvo u Brazilu i zlatna medalja koju su naši kadetski reprezentativci osvojili 2015. godine.
Rukometaši sarajevske Bosne 2007. godine igrali su egal dvomeč polufinala Kupa kupova sa moćnim Hamburgom od kojeg su ipak ispali.
Individualne uspjehe bh. sportista još je teže nabrojati. Vrijedni pomena su Džekini naslovi najboljeg strijelca Serije A i Bundeslige.
Osim Edina, titulu najboljeg stijelca njemačke lige svojevremeno je ponio i Sergej Barbarez.
Što se tiče košarke, vrijedi izdvojiti MVP titule Džanana Muse na pomenutom Eurobasketu od prije sedam godina, te titulu najkorisnijeg igrača španske ACB lige iz prošle sezone.
Još pamtimo sjajne nastupe atletičara Amela Tuke i njegove dvije medalje sa Svjetskih prvenstava (bronza 2015. i srebro 2019.) kao i zlato iz Štokholma u okviru Dijamantne lige prije tri godine.
Počeci karijere najboljeg bh. tenisera Damira Džumhura su obećavali.
Bronzana medalja za tada 18-godišnjeg igrača na Ljetnim olimpijskim igrama mladih 2010. i relativno brzi ulazak u TOP 100 najboljih tenisera svijeta mogli su naslutiti velike stvari, ali ruku na srce, Damir danas spada u red osrednjih igrača.
I to je to kada su u pitanju značajniji individualni uspjesi bh. sportista.
Lanin uspjeh uzdrmao uspjehe bh. sportista
Međutim, Lanin uspjeh ozbiljno je uzdrmao ovaj poredak. Popeti se na krov Evrope sa svega 16 godina u bilo čemu, a pogotovo u plivanju je sve samo ne lako.
Uzmemo li pri tome u obzir u kakvim je “uslovima” stasala najbolja bh. plivačica, time je njen uspjeh još i veći, prenosi Radiosarajevo.ba.
Za šire narodne mase plivanje kao sport ne može da se mjeri sa fudbalom ili košarkom, pa ni sa nekim ostalim individualnim sportovima.
S tim u vezi logično je da novčani iznosi u ovom sportu u poređenju sa drugima nisu ni približni. Posljednjih godina neki sportovi su izgubili svoju dušu i postali su obični biznis sa jednim jedinom ciljem – stvoriti što je moguće više novca.
I dok je fudbalska industrija priča za sebe gdje neki od igrača na mjesečnom niovou zarade milionske cifre, to nije slučaj za plivanjem.
Budžeti međunarodnih plivačkih organizacija poput LEN-a nisu ni približni onim UEFA-e i FIFA-e i svakako glavni razlog su manjak sponzora i popularnosti na globalnoj sceni.
Dokaz tome je i nagradni fond sa Evropskog prvenstva održanog u Budimpešti, a ništa bolja situacija nije ni ove godine u Rimu.
Tako je na prethodnom Evropskom prvenstvu u Budimpešti kada su u pitanju individualni nastupi zlato vrijedilo 2.000 eura, srebro 1.500 te bronza 1.000 evropskih novčanica.
U slučaju pojedinačnog svjetskog rekorda dobije se dodatnih 10.000 eura, a novi pojedinačni evropski rekord vrijedi 5.000 eura.
Ako znamo da je Lana na prvenstvu u Rimu osvojila jedno zlato i jednu bronzu, prostom računicom možemo izračunati kako je inkasirala 3.000 eura od osvojenih medalja.
Prihodi od organizatora svakako da nisu i ne smiju biti izvor finansiranja jedne mlade i talentovane sportistkinje kakva je Lana Pudar.
S obzirom na rezultat koji je postigla za očekivati je konkretniju pomoć od vladajućih strukutra koju do sada nije imala.
