U posjeti Bihaću danas je boravila komesarka Europske unije (EU) za unutrašnje poslove Ylva Johansson, gdje se sastala sa ministrom sigurnosti Bosne i Hercegovine Selmom Cikotićem, premijerom Unsko-sanskog kantona Mustafom Ružnićem, gradonačelnikom Bihaća Šuhretom Fazlićem i Mujom Koričićem, komesarom Policije Unsko-sanskog kantona.
„Smatrala sam neophodnim da lično dođem i na terenu čujem informacije iz prve ruke. Imala sam priliku da vidim unaprijeđen položaj migranata. Napomenula bi da je Europska unija i dalje pri stavu da je zatvaranje Bire bila loša odluka koje da nije bilo, mogle su se izbjeći negativne okolnosti koje su se pojavile. Ako govorimo o migracijama, one spadaju u jednu od 14 oblasti na kojima BiH treba raditi kako bi u budućnosti osigurala članstvo u Europskoj uniji”, rekla je Johansson prilikom posjete migrantskom kampu Lipa nadomak Bihaća, te kako prenosi Anadolu Agency (AA) naglasila:
”Također bi naglasila da je neophodno uspostaviti ravnomjernu raspodjelu tereta migracija. Još jedan od značajnih aspekata generalno u oblasti migracija i azila jeste unapređenje kapaciteta rješavanja ovih pitanja. Ovo su oblasti za koje sam zadužena i radim sa svim zemljama članicama za značajne reforme koje će, također i sa naše strane, uslijediti u ovoj oblasti. Ovo je fenomen koji je uvijek bio prisutan i nastavit će biti prisutan i u budućnosti, te je potrebno s njim adekvatno upravljati sa svake strane. Ne treba zaboraviti u konačnici da se ovdje radi o ljudskim bićima čiji se dignitet i prava moraju poštovati, čak i kada su u pitanju one kategorije koje ne ispunjavaju uslove za ostanak, njihova ljudska prava i zaštita se moraju osigurati“.
Dodala je kako je danas na Lipi kako bi naglasila važnost adekvatnog odgovora vlasti, posebno kada su u pitanju ranjive kategorije kao što su žene, djeca i maloljetnici bez pratnje.
Ministra sigurnosti BiH Selmu Cikotića hrabri činjenica da kurs kojeg su u proteklih nekoliko mjeseci zauzeli u značajno mjeri unaprijeđen, te da kao takav nailazi na potpuno razumijevanje i podršku od strane institucija Europske unije.
“Oni migrantsku krizu vide kao jedno globalno, sigurnosno, humanitarno i političko pitanje, prepoznaje napore BiH u smislu efikasnog rješavanja tog pitanja na svojoj teritoriji, u određenoj mjeri prepoznaje značajne nedostatke podjele odgovornosti svih dijelova države, nepostojanje institucionalnog odgovora i nepostojanja potrebnih političkih, zakonskih i drugih rješenja, ali se razumijemo oko toga šta sve treba uraditi u budućnosti. Ovdje na ovom mjestu vidimo stalni napredak po pitanju uslova u kojima borave migranti i izgradnje jednog trajnijeg i propisnijeg migracionog kampa”, kazao je Cikotić.
Govoreći o konkretnim koracima na polju rješavanja migrantske krize u Krajini, premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić je istakao kako Europska unija i dalje nema usaglašene stavove kada je u pitanju globalni problem migracija, te da je od strane kantona naglašeno da se mora stvoriti politička volja kako bi se razbila migrantska ruta u BiH i da dođe do otvaranja kampova na cijelom teritoriju zemlje.
“Također je bilo govora o novom paktu o azilu i migracijama koji predviđa vraćanje svih ilegalnih migranata na vanjske granice Europske unije, gdje ćemo upravo mi biti najviše pogođeni i u tom pravcu jasno smo kazali da se BiH mora pripremiti za sve ono što je očekuje u budućnosti. Nije bilo zahtjeva da se migranti vrate u Biru, a tokom razgovora smo istakli da naš kanton može nositi kampove na Lipi, Borićima i Sedri, a da se ostali kampovi moraju zatvoriti i to je neka brojka od 2.500 migranata s kojima se mi u budućnosti možemo nositi”, istakao je Ružnić.
Dodao je i to kako će vlasti kanton sve migrante preko ovog broja vraćati na početne položaje i da će u budućnosti učiniti sve potrebne mjere i radnje da se kamp Miral izmjesti van Unsko-sanskog kantona.
