Vježbanje i zdrava prehrana u djetinjstvu dovode do niže razine anksioznosti u odrasloj dobi, sugerira novo istraživanje.
Istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji otkrili su da su redovita tjelovježba i zaokružena prehrana ključni za dugotrajne dobrobiti, koje utječu i na rad mozga.
Tim znanstvenika proveo je svoje eksperimente na miševima i utvrdio da vježbanje u ranoj fazi života smanjuje tjeskobno ponašanje u kasnijim godinama, a dovodi i do povećanja mišićne te moždane mase odraslih.
S druge strane, kada su se miševi hranili hranom s visokim udjelom masti i šećera, ne samo da su se udebljali već su i u kasnijoj dobi preferirali nezdravu hranu.
A vježbe u ranom životu dovele su do veće količine hormona leptina, koji pomaže u kontroli tjelesne težine, unatoč prehrani koju su miševi jeli.
Tim je prethodno otkrio da jedenje previše masnoće i šećera u dječačkoj dobi može doživotno promijeniti mikrobiom u ljudskom tijelu, a sada planiraju kombinirati obje studije kako bi istražili jesu li masnoća ili šećer odgovorni za dugoročne negativne učinke.
-Tijekom lockdowna zbog COVID-19, posebno u prvim mjesecima, djeca su vrlo malo vježbala. Mnogima, bez pristupa parku ili dvorištu, škola je bila jedini izvor tjelesne aktivnosti. Važno je da pronađemo rješenja za tu djecu, moguće uključujući i dodatnu pažnju kako budu odrastali, objasnio je voditelj studije Marcell Cadney.
Cadney je rekao da će se djeca koja danas imaju takve izazove kasnije u životu suočiti s “jedinstvenim problemima tjelesnog i mentalnog zdravlja”.
