Karim Zaimović (1971.-1995.) bio je jedan od najvećih književnih talenata na ovim prostorima u 20. vijeku i veliki ljubitelj stripa. Njegova tragična smrt spriječila je puni razvoj i ostvarenje jednog enormnog literarnog dara. Ipak, njegova knjiga, zbirka kratkih priča, Tajna džema od malina osigurala je Zaimoviću značajno mjesto u svakoj historiji bh. književnosti.
Knjiga nastala u periodu opsade, prvo je prošle godine pretočena u istoimenu pozorišnu predstavu rediteljice Selme Spahić, koja se prikazuje u SARTR-u, a jučer je u časopisu Massachusetts Review objavljen strip nastao prema jednoj od njegovih priča Tajna Nikole Tesle. Priču su pretočili u strip jako talentirani strip crtač Enis Čišić i Aleksandar Brezar, novinar i prevoditelj.
– Kada mi je prije tri godine urednik Massachusetts Reviewa, Jim Hicks, onako usput predložio da bi bilo dobro da neko pretvori jednu od priča Karima Zaimovića u strip, nisam znao u šta se upuštam – na kraju krajeva, niti sam se do tada bavio stripom, niti sam i u jednom momentu pomislio da ću se ikada baviti tim žanrom. Prvih godinu dana me je, svaki put kada bih pomislio na tu ideju, hvatao panični strah: da li sam ja u stanju da Karimove riječi pretvorim u strip, kojeg je on toliko volio i čiji je bio najbolji kritičar u bivšoj državi?, napisao je Aleksandar Brezar na svom blogu.
U decembru 2012. odlučio se uhvatiti u koštac sa stripovanom verzijom Karimove priče, odabravši njemu najdražu, Tajna Nikole Tesle.
– Raspitao sam se ko bi bio dovoljno sposoban (i dovoljno lud) da se, kao crtač, upusti u takvo nešto, i tako sam upoznao Enis Čišića, genijalnog sarajevskog umjetnika i strip-crtača. Želio sam, također, da to bude neko iz BiH, jer mi je bilo važno da radim s nekim ko će znati da na papir prenese estetiku, arhitekturu i, što je najvažnije, atmosferu života u Sarajevu i Bosni u vrijeme kada je Karim pisao svoje priče. Nisam mogao poželjeti bolju osobu za saradnju, što se pokazalo u narednih godinu i kusur konstatnog dopisivanja i druženja, rekao je Aleksandar.
Mnogi smatraju da je najtragičnija sudbina bh. književnosti dvadesetog vijeka upravo sudbina Karima Zaimovića, međutim Karim i njegovo djelo nastavljaju živjeti i, baš kako kaže Semezdin Muhedinović, dvadeset godina poslije njegove smrti Karimovo djelo biva sve aktualnije.
Strip možete besplatno preuzeti na ovom linku
