Historijat Predsjedništva Bosne i Hercegovine počinje 1974. godine, kada je Ustavom tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, u okviru SFRJ, ustanovljena nova institucija u društveno-političkom sistemu. U tadašnjem sistemu Predsjedništvo je brojalo devet članova, da bi, nakon prvih višestranačkih izbora u decembru 1990. godine, imalo sedam; po dva člana iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda i jedan član iz reda ostalih naroda
Konstituirajuća sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na kojoj će novoizabrani članovi položiti zakletvu, biće održana u ponedjeljak. Predsjedništvo BiH u naredne četiri godine će činiti Mladen Ivanić iz reda srpskog naroda, Bakir Izetbegović iz reda bošnjačkog i Dragan Čović iz reda hrvatskog naroda, javlja Anadolu Agency (AA).
Predsjedništvo BiH od 1974. godine
Bošnjake u Predsjedništvu BiH nastavit će da u svom drugom mandatu zastupa Bakir Izetbegović iz Stranke Demokratske Akcije (SDA), koji je na izborima dobio podršku 247.235 glasača ili 32,867 posto. Umjesto hrvatskog i srpskog člana Predsjedništva Željka Komšića i Nebojše Radmanovića u Predsjedništvo ulaze Dragan Čović i Mladen Ivanić.
Dragan Čović kao kandidat HDZ BiH postao je novi hrvatski član Predsjedništva sa osvojenih 128.053 glasa ili 52,204 posto. Ovo će Čoviću biti drugi boravak u zgradi Predsjedništva BiH u Sarajevu. On je voljom birača izabran 2002. godine zajedno s Mirkom Šarovićem i Sulejmanom Tihićem. Međutim, tri godine kasnije, tada aktuelni visoki predstavnik Paddy Ashdown je Čovića smjenio, a Parlamentarna skupština BiH je donijela odluku o izboru Ive Mire Jovića za člana Predsjedništva iz reda hrvatskoga naroda.
Ivanić je na političkoj sceni već 30 godina, a na ovim izborima je osvojio 317.799 glasova birača ili 48,697 posto. Ivaniću će ovo također biti povratak u Sarajevo, gdje je 1988. bio dio tadašnjeg Predsjedništva BiH, kao njegov najmlađi član.
Historijat Predsjedništva Bosne i Hercegovine počinje 1974. godine, kada je Ustavom tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, u okviru SFRJ, ustanovljena nova institucija u društveno-političkom sistemu. U tadašnjem sistemu Predsjedništvo je brojalo devet članova, da bi, nakon prvih višestranačkih izbora u decembru 1990. godine, imalo sedam; po dva člana iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda i jedan član iz reda ostalih naroda.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, na osnovu sadašnjeg Ustava, definisano je kao najviša državna institucija, u kojoj funkciju kolektivnog šefa države vrše ravnopravno tri člana iz reda konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine: bošnjačkog, srpskog i hrvatskog. Ustavne nadležnosti Predsjedništva definisane su članom V Ustava, koji predstavlja poseban aneks Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini koji je parafiran u Daytonu 21. novembra 1995. godine i zvanično potpisan u Parizu 14. decembra 1995. godine.
Prvi saziv iz 1996. godine
Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je u septembru 1996. godine, na prvim poslijeratnim izborima, direktnim glasanjem u Federaciji Bosne i Hercegovine (bošnjački i hrvatski član) i u Republici Srpskoj (srpski član). Za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda izabran je Alija Izetbegović, za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda Momčilo Krajišnik, a za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Krešimir Zubak. Ovaj saziv Predsjedništva obavljao je dužnost do oktobra 1998. godine, kada su implementirani rezultati izbora iz septembra iste godine i kada je konstituisan drugi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Drugi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine konstituisan je u oktobru 1998. godine. Te godine, na općim izborima, u Predsjedništvo su izabrani: Alija Izetbegović za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda, Živko Radišić za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda i Ante Jelavić za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. U oktobru 2000. godine Alija Izetbegović se povlači sa funkcije ličnom odlukom. Na njegovo mjesto Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine bira Halida Genjca na privremenoj osnovi, u skladu sa Zakonom o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Visoki predstavnik je u martu 2001. godine, ličnom odlukom, smijenio sa funkcije člana Predsjedništva Antu Jelavića.
Od kraja marta 2001. godine, a na osnovu Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Parlamentarna skupština bira Beriza Belkića na funkciju člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog i Jozu Križanovića za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Živko Radišić je ostao na funkciji člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda.
Nakon općih izbora u oktobru 2002. godine, izabran je treći saziv Predsjedništva BiH, koji čine: Mirko Šarović, član Predsjedništva iz reda srpskog naroda, Dragan Čović, član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i Sulejman Tihić, član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda. Na konstituirajućoj sjednici za prvog predsjedavajućeg novog saziva izabran je Mirko Šarović.
Ashdown smijenio Čovića
Nakon što je podnio ostavku na mjesto predsjedavajućeg Predsjedništva BiH u aprilu 2003. godine, umjesto Mirka Šarovića za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda izabran je Borislav Paravac. U martu 2005. godine visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown smijenio je Dragana Čovića sa funkcije člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Nakon odluke visokog predstavnika za BiH Paddyja Ashdowna o smjeni Čovića Parlamentarna skupština BiH je, na osnovu Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, donijela odluku o izboru Ive Mire Jovića za člana Predsjedništva iz reda hrvatskoga naroda.
Nakon općih izbora u oktobru 2006. godine, izabran je četvrti saziv Predsjedništva BiH, koji čine: Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i Haris Silajdžić, član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Na konstituirajućoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 6. novembra 2006. godine, za prvog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH izabran je Nebojša Radmanović.
Nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini, održanih u oktobru 2010. godine, izabran je peti saziv Predsjedništva BiH, koji čine: Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, te Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.
Na konstitutivnoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 10. novembra 2010. godine, za prvog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH izabran je Nebojša Radmanović. U skladu sa Ustavom i Poslovnikom o radu, svakih osam mjeseci od 1998. godine vršena je redovna rotacija na mjestu predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, dok je u periodu od 1996. do 1998. godine funkciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH vršio Alija Izetbegović.
