Pravo na diplomatski pasoš Bosne i Hercegovine imaju i bivši visoki državni zvaničnici, ali samo oni koji su te dužnosti obavljali nakon usvajanja Ustava Bosne i Hercegovine, poslije ratnih sukoba i ukoliko nisu prije vremena smijenjeni sa te dužnosti.
Osim diplomata koji su zaposleni u sjedištu Ministarstva vanjskih poslova i u diplomatsko-konzularnoj mreži u inostranstvu, pravo na diplomatske pasoše Bosne i Hercegovine imaju i visoki zvaničnici na državnom i entitetskom nivou, nosioci visokih pravosudnih i tužiteljskih funkcija, direktori najznačajnijih državnih agencija, vjerskih zajednica, pokazuje analiza Anadolu Agency (AA).
Diplomatske pasoše i vize državljanima Bosne i Hercegovine izdaje i rok važenja produžava Ministarstvo vanjskih poslova u skladu sa odredbama Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine i Pravilnika o izdavanju diplomatskih pasoša i viza. Ove dokumenti se izdaju sa rokom važenja pet godina. Diplomatski pasoš mora biti snabdjeven diplomatskom vizom za putovanje u inostranstvo.
Jedno lice ne može istovremeno posjedovati diplomatski i službeni pasoš.
I poglavari vjerskih zajednica na listi “A”
U skladu sa tim odredbama, pravo na diplomatski pasoš Bosne i Hercegovine imaju predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući, članovi Vijeća ministara BiH i zamjenici državnih ministara, te po funkciji predsjedavajući oba doma Parlamentarne skupštine BiH – Zastupničkog i Doma naroda.
Predsjednici Ustavnog, Suda BiH i glavni tužilac BiH su, također, oni koji se nalaze na spisku osoba koje imaju pravo na diplomatski pasoš BiH. Isto važi i za direktora Obavještajno sigurnosne agencije (OSA) BiH i direktora Direkcije za evropske integracije (DEI) BiH. Nosioci diplomatskog pasoša Bosne i Hercegovine mogu biti predsjednici bh. entiteta FBiH i RS-a, njihovi potpredsjednici, te predsjednici entitetskih vlada.
Na listi “A” onih koji imaju pravo na diplomatski pasoš Bosne i Hercegovine nalaze se i poglavari vjerskih zajednica, načelnik zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH te karijerni ambasadori i generalni konzuli BiH u penziji koji su na radu u Ministarstvu vanjskih poslova BiH proveli najmanje 10 godina.
Pravo na diplomatski pasoš imaju i bivši visoki državni zvaničnici, ali samo oni koji su te dužnosti obavljali nakon usvajanja Ustava Bosne i Hercegovine, poslije ratnih sukoba i ukoliko nisu prije vremena smijenjeni sa te dužnosti. U tu kategoriju spadaju bivši članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući Vijeća ministara BiH i ministri vanjskih poslova BiH. Njima se diplomatska viza izdaje sa rokom važenja dvije godine za više putovanja.
Ostali koji imaju pravo na diplomatske pasoše
Lista “B” onih koji imaju pravo na diplomatske pasoše BiH u svrhu službenih putovanja sačinjena je od generalnog sekretara Predsjedništva BiH i savjetnika članova Predsjedništva BiH, te ministara u entitetskim vladama FBiH i RS-a, kao i dva poglavara vjerskih zajednica koji su u Međureligijskom vijeću BiH. Diplomatska viza za nosioce sa liste “B” izdaje se na godinu dana, za više putovanja.
Uz navedene, diplomatski pasoš se može izdati i članovima državnih delegacija i diplomatskim kuririma koji se imenuju za svaki posebni slučaj, a koji su stalno imenovani na te funkcije. Njima, kao ostalim nosiocima diplomatskih pasoša, diplomatska viza se izdaje sa rokom od tri mjeseca za jedno putovanje, a izuzetno kada za to postoje opravdani razlozi, na šest mjeseci za više putovanja. Zahtjev za izdavanje diplomatskog pasoša i viza, odnosno produženje roka važenja diplomatske vize, podnosi nadležni organ Bosne i Hercegovine, odnosno entiteta.
Za članove državnih delegacija zahtjev podnosi Skupština Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ili Vijeće ministara i uz njega prilaže odluku o obrazovanju, sastavu i upućivanju delegacije u inostranstvo. Zahtjev se podnosi najmanje deset dana prije namjeravanog putovanja. U rok je uračunato i vrijeme potrebno za pribavljanje viza stranih država.
Diplomatski pasoš neće se izdati, niti će se izdati viza licu u pogledu koga postoje razlozi predviđeni članom 21. Zakona o putnim ispravama, kao ni radniku Ministarstva protiv koga se vodi disciplinski postupak, odnosno koji je kažnjen disciplinskom mjerom zbog teže povrede radne dužnosti.
