Južna Evropa će biti pogođena jakim vrućinama, sušni periodi u sjevernoj Africi će biti mnogo uobičajeniji, a male otočke države suočit će se s opasnošću od razornih oluja s ustalasalih mora, tvrde u posljednjem izvještaju naučnici Ujedinjenih nacija zaduženi za praćenje klimatskih promjena.
U nacrtu izvještaja namijenjenom donosiocima odluka, u koji je France Press imao uvid, na 20 strana su predstavljeni rezultati do sada najsveobuhvatnijeg istraživanja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPC C), koji okuplja 194 zemlje svijeta.
Stručnjaci u izvještaju upozoravaju da će, zbog globalnog otopljavanja, cikloni, talasi vrelina, diluvijalne kiše i suše neminovno pogoditi svijet. Nacrt izvještaja će, kako navodi francuska agencija, biti razmotren na šestodnevnom sastanku IPC C, koji počinje sutra u prijestolnici Ugande Kampali. U najgorem slučaju, naselja bi u pojedinim regionima u svijetu mogla potpuno da nestanu.
“Ukoliko nepogode budu mnogo češće ili ako se budu odigravale s većom magnitudom, pojedine lokalne oblasti bi mogle da postanu marginalne u smislu života na njima ili u kojima je nemoguće živjeti”, navedeno je u izvještaju.
“U takvim slučajevima migracije postaju stalne i mogu dovesti do novih pritisaka u oblastima premještaja. Na lokacijama kao što su atoli (koralni otoci), u pojedinim slučajevima je moguće da će mnogi stanovnici morati da se isele”, kažu stručnjaci.
Temperatura na globalnom nivou je u odnosu na preindustrijsko vrijeme porasla u prosjeku za jedan stepen po Celzijusu, a naučnici upozoravaju da bi do 2100. godine ona mogla da poraste u prosjeku od jedan do pet stepeni.
