Američka svemirska agencija NASA namjerava držati u životu Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) do kraja 2030. godine, nakon čega bi se ISS trebala navođeno srušiti u udaljeni dio Tihog okeana poznat kao Point Nemo, navodi se objavljenim planovima koji ocrtavaju budućnost.
Lansirana 2000. godine, ova svemirska laboratorija posljednjih 22 godine kruži 227 nautičkih milja iznad Zemlje, a do sada je ugostila više od 200 astronauta iz 19 različitih zemalja koji su uživali u boravku u njoj.
Njeno postojanje predstavlja kontinuirano ljudsko prisustvo u svemiru u posljednja dva desetljeća.
NASA je saopćila da će komercijalne svemirske platforme zamijeniti ISS kao mjesto za saradnju i naučna istraživanja.
– Privatni sektor je tehnički i finansijski sposoban za razvoj i upravljanje komercijalnim odredištima u niskoj orbiti, uz NASA-inu pomoć. Radujemo se što ćemo podijeliti naša iskustva i operativno znanje s privatnim sektorom kako bismo im pomogli da razviju sigurne, pouzdane i jeftine efikasne destinacije u svemiru – rekao je Phil McAlister, direktor komercijalnog odjela za svemir u sjedištu NASA-e.
McAlister dodaje da izvještaj koji su dostavili Kongresu detaljno sveobuhvatni plan za osiguravanje nesmetanog prelaska na komercijalne destinacije nakon penzionisanja Međunarodne svemirske stanice 2030. godine.
U izvještaju o tranziciji Međunarodne svemirske stanice, NASA je rekla da je plan da se ISS sruši na Zemlju u području poznatom kao nenaseljeno područje južnog Pacifika – također poznato kao Point Nemo.
Pretpostavlja se da će se izlazak iz orbite dogoditi u januaru 2031. godine.
Nazvan po mornaru podmornice u romanu Julesa Vernea “Dvadeset hiljada milja pod morem”, Point Nemo je tačka u okeanu koja je najudaljenija od kopna i koja je mnogo puta služila kao morsko groblje za brojne druge svemirske letjelice.
Područje je udaljno otprilike 3.000 nautičkih milja od istočne obale Novog Zelanda i 2.000 milja sjeverno od Antarktika, a procjenjuje se da su zemlje sa svemirskim programima poput SAD-a, Rusije, Japana i evropskih zemalja potopile više od 263 komada svemirskog otpada od 1971. godine.
U izvještaju se navodi da će ISS izvesti potisne manevre koji će osigurati “siguran ulazak u Zemljinu atmosferu”.
ISS ipak ne planira mirovati i živjeti na lovorikama u narednih osam godina. NASA je navela ciljeve za sljedeću deceniju, a oni podrazumijevaju korištenje ISS-a kao “analogne misije za tranzit prema Marsu”.
Svemirska stanica bila je dom mnogim naučnim prvijencima. Prvi predmet koji je ispisan na 3D štamšaču na svemirskoj stanici dogodio se 2014. godine. NASA-ina astronautkinja Kate Rubins sekvencirala je DNK u svemiru prvi put 2016., a, peto stanje materije, nazvano Bose-Einsteinov kondenzat, proizveden je na svemirskoj stanici 2018. godine.
Astronauti su naučili kako uzgajati salatu i zeljasto bilje u svemiru. Prvu salatu uzgojenu u svemiru probali su astronauti 2015. godine. Sada čak uzgajaju rotkvice i čili. Ovo znanje bi jednog dana moglo koristiti astronautima u uzgoju vlastite hrane u misijama istraživanja dubokog svemira.
Kina, čiji su astronauti dugo vremena bili isključeni s ISS-a, prošle godine je lansirala prvi modul svoje planirane svemirske stanice. Iako nije tako velika kao ISS, očekuje se da će kineska svemirska stanica biti u potpunosti operativna do kraja ove godine. Rusija je rekla da će napustiti projekt ISS-a 2025. godine jer planira izgraditi vlastitu svemirsku stanicu koja bi mogla biti lansirana 2030. godine.
