Atomska ratna komanda, također poznata kao ARK ili “Titov bunker” bivši je nuklearni bunker i vojni komandni centar koji se nalazi u blizini Konjica, u Bosni i Hercegovini. Napravljen da zaštiti jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita i do 350 članova njegovog užeg kruga u slučaju atomskog sukoba.
Struktura se sastoji od stambenih područja, konferencijske sale, kancelarije i drugih oblasti. Bunker je ostalo državna tajna sve do raspada Jugoslavije u 1990-ih.
Izgrađen između 1953. i 1979. godine unutar brda u podnožju planine Zlatar, ARK je najveće atomsko sklonište i jedan je od najvećih podzemnih objekata izgrađenih u bivšoj Jugoslaviji.
Za više od deset godina nakon njegovog završetka, to je bio najtajnija vojna instalacija u zemlji.
Svi građevinski radnici su pažljivo odabirani i provjereni, potpisivali ugovor šutnje, a svi članovi osoblja prolazili su najveću sigurnosnu provjeru. Godine 1979., posao je završen nakon 26 godina i potrošenih 4,6 milijardi američkih dolara u troškove izgradnje.
Dženan Faladžić, uposlenik Agencije za ekonomski razvoj ”Prvi korak“ općine Konjic, koja upravlja i održava objekat ARK D-0, odnosno poznatiji pod nazivom ”Titov bunker“ za Anadolu Agency (AA) govorio je o ovom kompleksu.
Faladžić navodi kako je gradnja objekta trajala 26 godina, od 1953. do 1979. godine.
”Ovaj objekat predstavlja treću najveću investiciju JNA u te vojne svrhe u protuvrijednosti od 4,6 milijardi američkih dolara u to vrijeme, što je u današnjoj protuvrijednosti taj iznos puno veći“, pojašnjava Faladžić.
Dodao je kako se za objekat saznalo 1992., odnosno početkom agresije na Republiku BiH, kada se JNA povukla iz objekta, a preuzela ga tadašnja teritorijalna odbrana, odnosno Armija Republike Bosne i Hercegovine, kada je javnost tek saznala za njega.
Ipak, za javnost otvoren 2011. godine, kada je Ministarstvo odbrane BiH objekat proglasilo vojno neperspektivnom imovinom, a sve je potaknuto idejom da se unutar objekta otvori i prvo Bijenale savremene umjetnosti. Dodao je kako posjetioci imaju priliku vidjeti umjetničke instalacije koje koorespondiraju s prostorom i tematski su vezane za period Hladnog rata, a od 2013. godine umjetničke instalacije i radovi nalaze se pod pokroviteljstvom UNESCO-a, dok je 2014. objekt proglašen nacionalnim spomenikom.
Općina Konjic objekt je preuzela 2017. godine.
Titov bunker sada služi kao mjesto susreta umjetnika iz cijelog regiona, Evrope i svijeta. Cilj projekta Bijenale suvremene umjetnosti je transformacija kompleksa još uvijek službeno pod vojnom kontrolom u prestižnu regionalnu kulturnu instituciju na čelu nastanka novih umjetničkih trendova. Projekt ima za cilj očuvanje kulturne baštine i istorijske strukture, kao i za stvaranje umjetničke vrijednosti i ponovno uspostavljanje slomljene veze između umjetnika i kreativnih ljudi u regiji.
Faladžić navodi i kako je bunker, poslije raftinga na Neretvi, jedna od najpopularnijih turističkih destinacija u Konjicu. Dodaje kako objekt posjećuje veliki broj ljudi, s izuzetkom prošle godine zbog pandemije koronavirusa.
