Mirsad Đulbić, diplomirani inžinjer mašinstva u invalidskoj penziji, napisao je svoje mišljenje o požarima koji se događaju u Amazonu i Siberiji i izazvao veliku pažnju javnosti.
Čovjek koji je radio kao inžinjer za razvoju energetike u Željezari smatra da mediji pretjeruju s navodima da požari u Brazilu mogu utjecati na nivo kisika na zemlji, iznoseći činjenice da je to potpuna besmislica.
https://www.facebook.com/mirsad.djulbic/posts/10217472807344563
– Požari u šumama Brazila su top tema medija i političara. Svi pričaju o plućima svijeta, koja nam daju možete misliti čak 20% potrebnog kisika (sic!).
O kisiku nešto znam više od medija i političara i odmah mogu kazati, da je to laž. Ne znam zašto nisu isto pričali nedavno kada je u sibirskim prostranstvima gorilo na milione kvadratnih kilometara šuma, jer su to ipak najveća šumska prostranstva na planeti.
Dalje, uopšte nije istina da nam brazilske šume daju 20% kisika i da su to pluća planete. Da je to istina, već bi se dobro osjetilo!
Za vas, koji niste imali profesionalno opredjeljenje bavljenja kisikom, evo osnovnih podataka:
– u zraku kisika ima približno 21% zapreminski.
– od početka industrijske revolucije, koja se neda zamisliti bez potrošnje ogromnih količina kisika, sadržaj kisika u atmosferi se nije promijenio ni za jednu hiljaditu!
– iako se stalno troši za životne procese organizama koji dišu, za gorenje i idustrijske procese, njegov je zapreminski udio u zraku stalan. Dakle, uspostavljena je prirodna dinamička ravnoteža – njegov kružni tok.
– kružni tok kisika je složen, jer se kisik u prirodi osim elementaran, javlja i u vrlo mnogo hemijskih spojeva. U tom procesu sudjeluju biljke, životinje, vodotokovi, jezera, mora, okeani i čovjek sa svojim aktivnostima te Sunčeva energija.
– zračni omotač Zemlje s zapreminskim udjelom kisika od 21% sadrži neshvatljivo velike količine od oko 1 200 000 milijardi tona slobodnoga kisika (1,2 x 10na14-tu t).
– naša bivša kisikana u željezari je satno trošila cca 75.000 kubnih metara zraka, da bi proizvela cca 14.000 kubnih metara kisika na sat, za tehnološke potrebe željezare. Vrlo precizna mjerenja nisu nikada pokazala da je uopšte smanjivan udjel kisika u zraku Zenice.
Jedna slika prikazuje naslovnicu izvještaja FAO pod nazivom: Godišnja procjena šumskih resursa.
Na drugoj slici imate tri tabele.
– U tabeli br. 2 je prvih deset država svijeta po veličini šumskih površina (Rusija je prva).
– U tabeli br. 3 je prikaz prvih deset država svijeta po veličini gubitaka šumskih površina (Brazil je prvi).
– U tabeli br. 4 je prikaz prvih deset država svijeta po povećanju šumskih površina (Kina je prva i za cca 60% ima više novih šuma nego što >Brazil izgubi!) – napisao je Đulbić.
