Euro nastavlja svoj pad u odnosu na dolar i bilježi svoju maksimalno nisku vrijednost.
Vrijednost eura trenutno je gotovo izjednačena s vrijednosti američkog dolara. Iako je stabilnost evropske valute u najtežoj situaciji u posljednjih 20 godina, a standard nezaustavljivo pada, u Hrvatskoj će od naredne godine euro biti službena valuta, dok kuna odlazi u prošlost.
Sve to moglo bi utjecati i na stabilnost konvertibilne marke, koja je fiksno vezana za euro, piše Federalna televizija.
Iako je euro ove godine proslavio 20. godišnjicu, razloga za slavlje nema jer evropska valuta nije u najsjajnijem položaju. Trenutno, 1 dolar iznosi 0,99 eura što je najslabija pozicija ikada. Pad vrijednosti eura, upozoravaju stručnjaci, znači i pad vrijednosti konvertibilne marke, koja ima pokriće u eurima.
To znači da novac u novčaniku građana sve manje vrijedi. Razloga je više. Rat u Ukrajini i svjetska ekonomska kriza prednjače na listi uzročnika pada vrijednosti ove valute. Dok neki profitiraju, za druge nema pozitivnih vijesti, prenosi Radiosarajevo.ba.
“Ratom u Ukrajini samo Amerika finansijski profitira, svi ostali gube, a pogotovo Evropa. Što duže rat bude trajao, to će euro i evropska ekonomija biti sve lošiji. Svaka naša marka je pokrivena eurom, a ECB već 15 godina izdaje euro bez pokrića i samim tim indirektno slabi našu marku”, kaže Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.
Koliko se rast dolara negativno odražava i slabi konvertibilnu marku, najbolje potvrđuju podaci. Prethodne godine, za 1.000 dolara duga, BiH je morala vratiti 1.590 maraka bez kamata. Danas, za isti iznos, naša zemlja mora vratiti 1.930 maraka, također bez kamata. Ipak, iz Centralne banke BiH, prema ranije proslijeđenim podacima, ističu da je konvertibilna marka stabilna, a monetarna stabilnost osigurana.
Dok životni standard sve više pada, a euro bilježi sve manju vrijednost, Hrvatska je postala 20. zemlja koja se pridružila eurozoni. Od naredne godine, službena valuta u susjednoj zemlji će biti euro, a kuna valuta prošlosti. BiH ne bi trebala osjetiti znatnu razliku i posljedice. Za zabrinutost, kako tvrde stručnjaci, razloga nema.
“Ne očekuje se neki šok izazvan promjenom deviznog kursa u međunarodnoj razmjeni između naše zemlje i Hrvatske. Treba kazati da je desetogodišnji devizni kurs, od 2010. do 2021., između KM i kune relativno stabilan i da će nakon uvođenja eura taj kurs biti dodatno fiksiran“, navodi Jasmin Halebić, profesor na Ekonomskom fakultetu UNZE.
Iako nema razloga za šok, našu zemlju, ipak, neće zaobići brojne posljedice sve manje vrijednosti eura, od kojeg bh. valuta zavisi. Najveći dio vanjskog duga BiH ima upravo u evropskoj valuti. No, povećanje duga ne bi trebalo predstavljati problem, jer se zbog inflacije bilježi rekordno punjenje budžeta.
