Ugledni analitičar i dopisnik britanskog lista The Independent s Bliskog istoka Robert Fisk tvrdi da egipatski narod nikada u bližoj historiji nije bio podijeljen kao danas.
Fisk je dobar poznavalac dešavanja na Bliskom istoku i jedan je od rijetkih novinara koji je radio intervju s bivšim liderom terorističke organizacije Al Kaide Osamom Bin Ladenom, a za Anadolu Agency (AA) je komentirao aktuelna dešavanja u Siriji i Egiptu.
“Dešavanja nakon svrgavanja bivšeg egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka uzrokovala su smanjenje prihoda od turizma i nafte, a narod Egipta je dodatno osiromašen. Zato je narod i ustao da traži lidera koji će im osigurati hljeb i mir. To je svakako put koji Egipat vodi u vremena prije revolucije. Međutim, narod je svakim danom sve siromašniji i trenutno nema boljeg izbora od Abdel Fattaha el-Sisija”, kazao je Fisk.
– Najveća tragedija Egipta je podijeljenost naroda
Fisk podsjeća da je u proteklih 30 godina često putovao u Egipat i da podjele unutar egipatskog naroda koje su nastale nakon prošlogodišnjeg vojnog udara nisu nikada ranije bile toliko izražene.
Naglasivši da je upravo ta podjeljenost egipatskog naroda najveća tragedija zemlje danas, Fisk je naveo i jedan svoj doživljaj kojim argumentira svoju tvrdnju:
“Nakon vojnog udara posjetio sam Kairo i zadesio se ispred jedne džamije, gdje je policija ubila nekoliko pristalica Muslimanske braće. Jedan egipatski policajac je primijetio da prilazim tijelima ubijenih i upitao me zašto se uopće zanimam za njih. Rekao sam mu da su to njegovi ljudi, narod Egipta, a on je ljutito odgovorio da oni nisu pravi Egipćani. Nikada ranije nisam vidio toliku podijeljenost i mržnju među narodom Egipta”, kazao je Fisk.
Američku pasivnost i pitanje krize u Egiptu Fisk objašnjava time što SAD preferira vojne vlasti i diktature. On tvrdi da se, o prodaji oružja i sličnog, Amerika lakše sporazumijeva s vojskom i generalima na čelu zemlje te da u takvim slučajevima nema ni potrebu da sama vojno intervenira na tim prostorima.
“Amerika ne vidi nikakav problem u kandidaturi Sisija za predsjednika Egipta sve dok on štiti interese Izraela i kontrolira granicu sa Gazzom. SAD su upravo zato prepustile Egipat njegovoj sudbini”, tvrdi Fisk.
– Rat u Siriji će trajati još 3-4 godine
Naglasivši da pomno prati dešavanja u ratom zahvaćenoj Siriji, Fisk je kazao da je vojska i dalje najjača i najvažnija institucija u toj zemlji i da bi rat mogao potrajati i naredne 3-4 godine.
On tvrdi da vojska i dalje ima najvažniju ulogu u kreiranju budućnosti Sirije i dodaje da je pasivnost Zapada o pitanju Sirije uzrokovana činjenicom da se ne nazire neko ko bi mogao zamijeniti sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.
“Na početku rata Barack Obama i lideri Francuske, Velike Britanije i drugih zemalja su govorili da je neophodan odlazak Assada sa vlasti. Međutim, to već duže vrijeme od njih nismo čuli, jer nema alternative Assadu. Danas su u Siriji najglasnije opozicione grupe koje su radikalno islamističke. Toga je Assad svjestan i on upravo te grupe i gura u prvi plan, jer je neosporno da Zapad nikada neće podržati islamističke pokrete”, kazao je za AA novinar Independenta, Robert Fisk.
Ističući da ne misli da će Sirija u budućnosti biti islamska država, Fisk je kazao da se tu radi o različitim shvatanjima islama na Zapadu. On smatra da je islam sastavni i neodvojivi dio tog područja i da Zapad ne shvata da muslimanska društva islam tretiraju kao način života, a ne kao sistem upravljanja.
“Problemi između Zapada i Istoka upravo počinju kod različitih shvatanja islama. Zapad od muslimana traži da budu sekularisti poput njih, a taj isti Zapad je svoje nove bogove pronašao u Opservatorijima za ljudska prava, Amnesty Internationalu, Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija i slično. Muslimani svoje vjerovanje stavljaju u centar svega, ali ono što ni ja ne razumijem je kako Zapad uspijeva ostvariti toliku dominaciju nad muslimanskim zajednicama”, dodaje Fisk.
– Društvene mreže udaljavaju mlade od knjiga
Ukazujući na sve veće zanimanje mladih za društvene mreže, Fisk upozorava na veoma negativne i opasne posljedice te pojave.
“Svi koji vrijeme trate na tim društvenim mrežama udaljavaju se od knjiga i gube navike čitanja, a time i sposobnost rasuđivanja”, tvrdi Fisk.
Ističući da je drugi problem s društvenim mrežama što se one koriste kao poligon za pripremu govora mržnje, Fisk je kazao da je bezbroj primjera takvog govora danas dostupan na internetu.
“To je veoma ozbiljan problem. Na internet stranici lista za koji radim često primam prijetnje za sigurnost mene i moje porodice. Zašto bih ja živio takav život? Taj problem je uzrokovao i brojna samoubistva ljudi u Evropi”, kazao je Fisk.
