Uvjerena sam da puno toga možemo postići do devetog mjeseca i aktivirati naš godišnji program Akcionog plana za članstvo (MAP) u NATO-u iz jednostavnog razloga što i Ministarstvo inozemnih poslova BiH ima dovoljno argumenata i sa strane Ministarstva odbrane BiH i drugih institucija kao što je Vijeće ministara BiH koje će sigurno pomoći da ambasadori NATO zemalja donesu takvu odluku za Bosnu i Hercegovinu, istakla je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Marina Pendeš, ministrica odbrane Bosne i Hercegovine.
Ministrica Pendeš je uvjerena je da ukoliko se moglo razumjeti stanje po presudi Sejdić – Finci, sa aspekta Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), da će se za Bosnu i Hercegovinu sigurno iznaći bolje rješenje.
“I neke druge države koje su već članice NATO-a nemaju u potpunosti uknjiženu nepokretnu perspektivnu imovinu na ministarstva odnosno na njihove države. Ja moram to reći: ni u Hrvatskoj nije imovina u potpunosti uknjižena pa opet to nije bio razlog da Hrvatska ne bude primljena u članstvo u NATO. Mi što se tiče samoga NATO-a, možda smo previše zloupotrijebili ili bolje rečeno toliki značaj dali samom članstvu u MAP-u. Članstvo u MAP-u je jako bitno, ali mi kroz IPAP i PARP također, postižemo određene standarde čime ćemo kada se aktivira MAP provesti kraće vremena u njemu. Mi ne gubimo vrijeme: niti Ministarstvo odbrane, a niti država Bosna i Hercegovina, jer se mi postizanjem standarda ustvari približavamo MAP-u”, istakla je Pendeš.
Dosadašnji uslov za aktiviranje MAP-a za BiH bila je uknjižba vojne imovine u BiH koje je iz tehničkog pretvoreno u političko pitanje. Interesiralo nas je hoće li to uskoro biti riješeno.
“To tehničko pitanje uknjižbe vojne imovine je pravo tehničko pitanje. Mi već imamo lokaciju u Čapljini koja je uknjižena još 2012. godine. Nekoliko lokacija kao što su Orašje, Žepče, Livno, gdje su općinska vijeća donijela odluku na kojima se trebaju graditi vojarne bilo je još za vrijeme federalnog ministarstva obrane, odnosno još prije toga dok su postojali HVO i Armija BiH. To su lokacije koje u biti nisu upitne kada govorimo sa aspekta uknjižbe jer se ne vode na bivšem Saveznom sekretarijatu narodne odbrane (SSNO) ili nekom drugom”, istakle je Pendeš.
– NATO kolektivni kišobran sigurnosti –
Ministrica odbrane BiH naglasila je da je za Bosnu i Hercegovinu “veoma bitno da postane članica NATO-a zato što je BiH prije svega evropska država, te zato što je BiH zemlja koja možda nije dovoljno razvijena, nema dovoljno novca da razvija kompletnu lepezu odbrambenog sustava za razliku od nekih drugih zemalja koje to imaju”.
“Taj kišobran kolektivne sigurnosti Bosni i Hercegovini odgovara jer ne moramo razvijati određene vidove i rodove, gdje možemo koristiti usluge i prijateljsku pomoć u slučaju bilo čega naših susjeda, partnera u NATO-u. Iako smo mi članica Partnerstva za mir to znači da i već sada imamo partnerske i prijateljske odnose sa NATO-om. Znači da se ne trebamo bojati bilo čega, uslovno rečeno”, naglasila je Pendeš.
Bosna i Hercegovina na putu u NATO ima podršku Hrvatske, dok politički predstavnici srpskog naroda u BiH koriste stav Srbije kao razlog protivljenja. Interesiralo nas je da li BiH treba čekati Srbiju na putu za NATO.
“Mi smo neovisna država i kao takvi mislim da trebamo u potpunosti biti neovisni. Može neko reći niste neovisni: imate visokog predstavnika, međunarodne snage. Ja ću se dijelom s time složiti, ali ću raditi sve kako bi naše Oružane snage u potpunosti preuzele sve ingerencije, koje i sada dijelom imaju snage EUFOR-a kroz misiju ALTEA. Isto tako mišljenja sam da su u Republici Srbiji puno toga uradili na postizanju standarda koji vrijede u NATO-u. Jer, Republika Srbija se deklarativno opredijelila za to da ne bude član NATO-a, već da bude neutralna. No, njena partner država u ovom slučaju je Republika Austrija, a u njenim oružanim snagama vrijede standardi koji vrijede u svim drugim članicama NATO saveza. U tom smislu mislim možda da su čak u Srbiji postigli ili su korak ispred BiH”, navela je Pendeš.
Ministrica odbrane BiH istakla je da svaka od susjednih država BiH: Hrvatska je već članica NATO-a i EU, ali i da druge države žele biti članice u najmanju ruku EU, a Crna Gora i članica NATO-a.
“NATO nije samo odbrambeni savez. To je politički savez i kroz procese tranzicije kroz koje su prošle sve države istočne Evrope počev od Poljske vidjeli smo da prije nego što su postale članice EU su bile primljene u NATO. Jer, standardi koji vrijede u NATO-u su standardi EU”, naglasila je Pendeš na pitanje važnosti ulaska država Zapadnog Balkana u NATO.
Ocijenila je potrebnim što više raditi na reformskim procesima unutar države kako bi bila stvorena primamljiva država u kojoj će se svako dobro osjećati, demokratske vrijednosti poštivati, svaki čovjek biti siguran, ne bojati se bez obzira na vjeru, naciju, da li je pripadnik konstitutivnog naroda ili naroda koji se izjašnjava kao manjina u ovom slučaju u Bosni i Hercegovini.
“U tom smislu svima nam je zajednički interes da bude mir i sigurnost u ovom dijelu Evrope. Zajednički nam je interes da budemo dio Evropske unije. Mi smo u Evropi. Ne možemo mi sada izbrisati kartu. Isto tako mišljenja smo da svi bez obzira na države, bez obzira na narode dijelimo vrijednosti EU”, navela je Pendeš.
– Prodaja jedno od rješenja viškova naoružanja –
Veoma važnim ministrica Pendeš smatra i saradnju i ulogu Turske u procesima podrške Bosni i Hercegovini.
“Turska je NATO država koja nas je podržavala i koja je bila kontakt nacija, odnosno kontakt država i ambasada u Bosni i Hercegovini spram NATO-a. Značajan je njihov doprinos i angažman politički, odnosno diplomatski bio da se što prije Bosna i Hercegovina primi u NATO odnosno da se aktivira MAP za BiH. Očekujem da će i dalje Republika Turska, odnosno veleposlanstvo Republike Turske bez obzira da li ono u Bosni i Hercegovini ili u Bruxellesu u potpunosti podržavati Bosnu i Hercegovinu. Jer, je to interes kompletne Evrope. A, Turska je evropska država”, navela je ministrica Pendeš.
Zanimalo nas je koji će biti prioriteti Ministarstva odbrane kada je u pitanju uništavanje viškova municije koja se u BiH procjenjuje na 15 hiljada tona.
“To jeste problem koji opterečuje ne samo Bosnu i Hercegovinu nego inače, zemlje jugoistočne Evrope. Možda neko ima uspješniju metodu. Mi to radimo metodom uništavanja, znači spaljivanja, delaboracije, još uvijek nismo aktivirali metodu i prodaje. Možda određeni dio možemo prodati pogotovo na temelju sporazuma koje je potpisalo Vijeće ministara BiH sa entitetskim vladama kojim se to omogućava. Jer, 80 posto sredstava koji se dobije od prodaje vraća se u entitetske proračune da bi se mogla zatvoriti određena dugovanja koja su nastala možda iz radno-pravnog statusa bivših pripadnika Vojske Republike Srpske, odnosno Ministartva odbrane RS-a i Ministarstva odbrane FBiH”, navela je ministrica Pendeš.
U tom smislu, naglasila je, mora se malo više raditi na tom i intenzivirati pitanje prodaje. Navela je da BiH ima i potporu međunarodne zajednice i kroz finansijsku potporu za uništavanje viškova oružja, ali isto tako i kroz izrade određenih strateških dokumenata koji mogu pomoći kako bi se zatvorio taj proces. Ministrica Pendeš navela je da se u cijelom procesu ne smije napraviti određeni propust koji bi BiH mogao koštati u smislu da to naoružanje ili municija završi negdje drugdje.
– Pomoć u oružju Afganistanu i Iraku –
Ministrica odbrane BiH komentirala je i nedavno osporavanje prodaje naoružanja BiH Ukrajini.
“To je nešto što nije vezano za Ministarstvo odbrane BiH ili bar nije direktno vezano. Mi imamo namjensku industriju u BiH, u ovom slučaju FBiH i to je tvrtka koja regularno prodaje naoružanje, odnosno u ovom slučaju municiju. Ta tvrtka je trebala izvesti municiju u ovom slučaju u Ukrajinu, ali postoje procedure koje su usvojene za način za izvoz naoružanja nevezano za Ministarstvo odbrane BiH”, ocijenila je ministrica odbrane BiH.
Naglasila je i da primjerice druge kompanije poput Binasa iz Bugojna, BNT-a iz Novog Travnika, TRZ-a iz Hadžića kada bi se odlučile na izvoz oružja moraju prilikom podnošenja zahtjeva Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH navesti krajnjeg korisnika. U nekim slučajevima, navodi Pendeš, je to država, u nekim su određene firme.
“Prilikom izvoza naoružanja nevezano za Ministarstvo odbrane BiH moraju se prikupiti određene dozvole. Podnose se zahtjevi Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a ono prije toga pošalje dopis Ministarstvu vanjskih poslova BiH koje na neki način provjerava da li taj izvoz u tu državu može dovesti do određenog diplomatskog skandala ili je možda ta država pod embargom UN-a. U tom smislu se desilo to što se desilo kada govorimo o Ukrajini, odnosno Rusiji. Ali, Ministarstvo odbrane BiH je dalo sugalsnost iz razloga jer izvoz koji se radi ne utiče na odbrambenu moć BiH, odnosno ne narušava odbrambenu moć Ministarstva odbrane BiH”, istakla je Pendeš.
Ministrica odbrane BiH naglasila je da “ponekad treba dobro vidjeti o čemu se radi, jer često kad kažu izvoz naoružanja svi pomisle na Ministarstvo odbrane BiH: a, Ministarstvo odbrane BiH nije prodalo ništa, izvezlo jeste, ali kroz donacije”.
“Mi smo donirali do sada vladi, sigurnosnim snagama Afganistana i haubice. Snagama u Iraku smo donirali određenu količinu municije. Mi smo kao država opredijeljeni za borbu protiv terorizma, organiziranog kriminala. Sudjelujemo kao dio koalicijskih snaga kada govorimo o mirovnoj misiji ISAF-a, UN misiju u Africi. Mislim da ćemo to raditi i dalje. Opredijeljeni smo za te aktivnosti. Ministarstva vanjskih poslova i obrane daju svoja mišljenja i predlažu određene stvari, a vanjska politika je u direktnoj nadležnosti Predsjedništva BiH. Za sada stanje je tako i ukoliko dođe do određenih promjena javnost će biti obaviještena od Predsjedništva BiH”, navela je Pendeš.
– Oružane snage u mirovnim misijama i procesu deminiranja –
Ministrica je zadovoljna ulogom pripadnika Oružanih snaga BiH u mirovnim misijama u svijetu.
“I sami smo kao država bili konzument mirovnih misija. I ovdje su bili pripadnici oružanih snaga mnogih zemalja, ne samo iz Evrope nego i iz Azije, Afrike u okviru UN misije, poslije UNPROFOR-a, SFOR-a. Mislim da smo pokušali educirati naše pripadnike Oružanih snaga da koristeći naučene lekcije i ne praveći greške kakve smo smatrali da su pripadnici pojedinih oružanih snaga pravili ovdje, dovoljno ih educirali da mogu istinski predstaviti državu BiH, Oružane snage i Ministarstvo odbrane, ne napraviti grešku i uvrijediti domaće stanovništvo u zoni u kojoj djeluju kao mirovnjaci”, ocijenila je Pendeš.
Naglasila je da smatra da Oružane snage BiH mogu čak i veći doprinos dati nego što je bio do sada u procesu deminiranja u BiH.
“Ne možemo uticati na prirodne katastrofe i nesreće. Prošle godine smo imali problem sa poplavama. Područja koja smo završili i očistili od mina u pojasu Posavine, uz Savu, ponovno su onečišćena. Ustvari mi smo siguni da su onečišćeni. Znači dva puta ćemo raditi isti posao. Ali, da ćemo raditi intenzivno kako bi smo očistili ta polja i ne samo uz Posavinu nego i diljem Bosne i Hercegovine to hoćemo sigurno”, poručila je ministrica Pendeš.
Zanimalo nas je kako je biti žena na čelu tako važnog resora kao što je Ministarstvo odbrane BiH:
“Isto kao i zamjenica ministra. Ja ne vidim tu razliku: mislim da se pravi velika fama od toga da na čelu Ministarstva odbrane može biti žena jer je to neka velika razlika muškarac ili žena. Smatram da ću ja sigurno nastojati zajedno sa svojim kolegama zamjenicima, ali i ljudima koji rade u Ministarstvu odbrane BiH uraditi sve kako bi Bosna i Hercegovina aktivirala MAP i kako bismo ako ništa bar smanjili količinu nestabilne municije i povećali stupanj sigurnosti u Bosni i Hercegovini, ali isto tako i da bi imali i što veći broj podrške”, zaključila je ministrica Pendeš u intervjuu za AA.
Marina Pendeš je inače, od 2004. do 2015. godine bila na poziciji zamjenice ministra odbrane Bosne i Hercegovine, da bi prilikom izbora novog Vijeća ministara BiH u martu ove godine bila izabrana za ministricu.
