Bakir zove Novalića.
N: Izvolite predsjedniče…
B: Šta ima premijeru. Dobro si ovo uradio. Malo na HDZ, malo na Kiflu…
N: Hvala predsjedniče, dosta više pritiska na nas. A odlično je odradila i Sultanija, što poklopi Fortu.
B: Briljirala je Sultanija. Vidiš da je bila u pravu, napravi frku i oni neće smjeti objaviti ništa na Facebooku.
N: Fakat Kifla ni riječi na Facebooku kako je počela frka. Sultanija je najpametnija…
B: …i najljepša…
Konaković zove Delića
K: šta je ministre, usro si se, fol u bolnici završio.
D: Ne mogu ja ovo izdržati. Pa kako da lažem privrednicima da ćemo ih obeštetiti kada dobro znam da se to neće desiti. Zbog ove laži mi je pozlilo.
K: Šta sereš. Vidiš da Forto ne zna, SDP otvara kružne tokove. A ljudi poludili. Moramo im makar mi nešto obećati.
D: Ali ja ne mogu lagati ljudima!!!
K: Nisi ti slagao, ti imaš dobar nijet da pomogneš tim ljudima. Ali skontaj, to se bune ovi što alkohol prodaju, pa ne bi valjda za alkohol svoj budžet trošio?
D: Bože pomozi mi, poludit cu.
Forto je u prostorijama Naše stranke i ne može da vjeruje da mu se niko od čelnika stranke ne javlja na telefon. Nervozno prekida po ko zna koji put pokušaj uspostave poziva.
F: Ne mogu da vjerujem, pa nema čak ni onih miševa vjećnika da sa mnom selfi opale, reče Forto, dok se okretao prema sekretarici stranke koja je jedina bila u centrali. No, kada se okrenuo vidio je da je nema. Otišla kući.
U SDP-u telefoni nisu zvonili. Treba poštovati kolege i ne zvati ih tokom vikenda kada su na zasluženom odmoru.
Ovaj tekst je satiričnog karaktera. Objavljen u nadi da se ovakav dijalog nikada nije desio. Objavljen je sa namjerom da probudi uspavanu finu raju koja sjedi na političkim stolicama.
Vrijeme je da radite ono što ste obećali na izborima – da radite u interesu građana. U suprotnom, ljudi će pomisliti da je objavljeni razgovor istinit.
