Prije više od deset godina otkako je objavljeno prvo istraživanje o sreći u svijetu, a aočno je deset godina otkako je Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila rezoluciju kojom je datum 20. marta proglašen Međunarodnim danom sreće.
Od tada je sve više ljudi počelo vjerovati da se uspjeh jedne zemlje treba ocjenjivati prema sreći ljudi koji u njoj žive.
Prema skali Svjetskog istraživanja o sreći, već šestu godinu zaredom, najsretnija zemlja na svijetu je Finska.
Ova nordijska zemlja i njene komšije Danska, Island, Švedska i Norveška postižu vrlo dobre ocjene prema mjerama koje istraživanje koristi za objašnjenje svojih rezultata: životni vijek, BDP po glavi stanovnika, socijalna podrška, niski stepen korupcije, velikodušnost u zajednici u kojoj se ljudi brinu jedni za druge i sloboda donošenja ključnih životnih odluka.
Index.hr donosi podatke čime se najsretniji ljudi na svijetu hrane.
Ovo je 6 finskih jela koja se svakako isplati probati.
Ova supa je tipično tradicionalno jelo u istočnoj Finskoj. Glavni sastojak su myky, odnosno kuglice veličine dlana koja se pripremaju od ječmenog brašna i krvi.
Kuglice se kuhaju u supi koja sadrži krompir, luk, masno meso i iznutrice kao što su jetra i srca. Ova se supa također naziva i tappaiskeitto ili supa iz mesnice, što se odnosi na stari seoski običaj kada su se životinje u jesen klale i meso prerađivalo, a od onog što je ostalo pripremala supa.
Lohikeitto
Kremasta supa od lososa je uobičajeno jelo u Finskoj i drugim nordijskim zemljama. Sastoji se od fileta lososa, kuhanog krompira te mrkve i praziluka. Ova supa se poslužuje topla, uz dodatak malo svježeg kopra, a neki kao jedan od sastojaka koriste i mlijeko, koje mora biti punomasno.
Ruisleipä
Hljeb je u Finskoj osnovna namirnica i poslužuje se uz gotovo svaki obrok. Bez obzira na to jeste li odsjeli u luksuznom hotelu u Helsinkiju ili nekom seoskom pansionu, za doručak ćete uvijek pronaći finski raženi hljeb od kiselog tijesta.
Ruisleipä je tamni, kiselkasti hljeb koji je popularan u svim nordijskim kuhinjama. U usporedbi s popularnijim njemačkim raženim hljebom, finski sadrži manje masnoće i nema toliko vlažnu teksturu. Najčešće vrste finskog raženog hljeba, za razliku od onog švedskog, nisu slatke niti sadrže začine poput kima.
Leipäjuusto
Leipäjuusto ili juustoleipä je tipičan desert iz sjeverne Finske. Radi se o siru blagog okusa koji se proizvodi od kravljeg, sobovog ili kozjeg mlijeka. Ovaj sir ćete pronaći u svim finskim trgovinama, a sve što trebate učiniti je zagrijati ga u tavi i po njemu posuti izmiješane borovnice.
Tradicionalno se ovaj sir sušio te se mogao čuvati do nekoliko godina.
Karjalanpiirakka
Karelijski kolačići ili karelske pite su tradicionalna punjena peciva porijeklom iz regije Karelije. Jedu se širom Finske, kao i u susjednim područjima poput Estonije i sjeverne Rusije.
Ove ukusne delicije se pripremaju od tankog raženog tijesta i pune nadjevom od pire krompira ili pudingom od riže. Najčešće se prije jela mažu dok su još tople puterom pomiješanim s nasjeckanim tvrdo kuhanim jajima.
Poronkäristys
Finci uživaju u mesu sobova tokom cijele godine. Ovaj klasik nije popularan samo u Finskoj, već i u drugim nordijskim zemljama, iako postoje brojne regionalne varijacije.
Obično se koriste odresci sobova koji se režu na tanke kriške (obično dok je meso još smrznuto kako bi se lakše rezalo), prže na masnoći (tradicionalno na jelenjoj masti, a danas su češći puter i ulje) te se začine crnim biberom i soli. Na kraju se doda malo vode, vrhnja ili piva i sve zajedno se pirja dok ne omekša. Jelo se poslužuje s pireom od krompira i brusnicama.
