Ugledni ekonomista i univerzitetski profesor Vjekoslav Domljan smatra da rast cijena izazvan ratom u istočnoj Europi može dovesti do efekata viđenih tokom prvog naftnog šoka 1973. godine izazvanog Yom Kippur ratom kada su centralne banke podigle kamatne stope da suzbiju inflaciju, a zapravo zaustavile rast, odnosno izazvale stagflaciju.
Ekonomski analitičari sve češće navode kako svijetu prijeti period stagflacije koji predstavlja stanje države ili područja monetarne unije u kojem se privreda istovremeno nalazi u stanju stagnacije i inflacije.
– Šta će biti s BiH ovisi od toga šta će uraditi EU, odnosno Njemačka. Kad se oni nakašlju BiH dobije upalu. No, nadati se da će EU reagirati adekvatno i da će izbjeći stagflaciju. No, dok EU ima dosta amortizera, BiH ih ima vrlo malo, pa se aktualna situacija mora prihvatiti kao fait accompli (svršen čin) – naveo je Domljan za Fenu.
Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da će rat u Ukrajini i sankcije Rusiji teško pogoditi svjetsku privredu, poručivši vladama da pomognu siromašnim domaćinstvima s visokim troškovima života. Naglasili su da je situacija jako fluidna, izgledi obavijeni visokim nivoom neizvjesnosti, te da su ekonomske posljedice već sada vrlo ozbiljne.
Menadžerica Sektora za makroekonomiju, trgovinu i investicije Svjetske banke Jasmin Chakeri nedavno je tokom Kopaonik biznis foruma navela da oni sada ažuriraju prognoze i da će u aprilu izaći sa regionalnim projekcijama. Ocijenila je da će rat u Ukrajini najviše uticati na cijene energenata, prije svega gasa iz Rusije, kao i na porast inflacije. Za očekivati je da bi hrana mogla poskupjeti, a nije isključeno da će se negativno odraziti i na investicije, istakla je ona, uz ocjenu da se očekuje pad u ekonomskim aktivnostima u regionu.
Kada je riječ o najefikasnijim mehanizmima i mjerama koje treba poduzeti da bi se ublažile posljedice inflacije kod nas, te incijativama poput privremene suspenzije akciza na gorivo i smanjenja stope PDV-a, Domljan je istakao da je rast produktivnosti jedini način da se u BiH provodi dezinflacija.
– Dezinflacijska politika treba biti usmjerena na baznu inflaciju i to je ono što je moguće u uvjetima valutnog odbora. Što se tiče predloženih mjera, treba imati u vidu da svaka kratkokoročna mjera koja nije dio dugoročnog rješenja donosi samo kratkoročno olakšavanje. No, narodu se mora ponuditi nešto za utjehu – dodao je Domljan.
Dvije najteže poslijeratne godine za BiH, po njegovim riječima, bile su 2009. i 2020. kada su stope rasta BDP-a bile -3 posto i -3,2 posto. Od tog „psihološkog“ udarca iz 2009. godine, dodao je Domljan, BiH se nije oporavila ni do 2015. kad se vratila na standardnu putanju rasta od tri posto.
– Ekonomsku politiku BiH možemo porediti s osobom koji nema jednu ruku, a druga joj slomljena. Nema monetarnu politiku, a fiskalna joj razdrobljena između države i entiteta, i kantona u slučaju FBiH. Dok je takva osoba na suhom, nije strašno. No, kad padne u vrtlog, teško se može izvući a da se ne nagrca. Mogla bi proći i bez toga ako bi se dobio pojas od MMF-a i/ili EU, no čim se osoba dokopa sigurnog, opet po starom, tj. neće da provodi strukturne reforme, pa tako i dočeka nespremna svaki jači eksterni šok – kazao je Domljan za Fenu.
