U Bosni i Hercegovini ove godine evidentirano je 47 zemljotresa, što je manje u odnosu na 2017. Ipak, samo jedan manji dio bio je dovoljno snažan da ga stanovnici osjete.
Ivan Brlek seizmolog u Federalnom hidrometeorološkom zavodu Bosne i Hercegovine (FHMZBiH) u razgovoru za Anadolu Agency (AA) govorio je o potresima koji pogađaju zemlju, njihovom intenzitetu i učestalosti.
Kazao je kako koriste standardne svjetske metode za izračunavanje lokacije i jačine potresa koje je ustanovio Charles Richter. Pojasnio je kako se može izračunati magnituda, intezitet, udaljenost i dubina te ostali parametri.
Kazao je kako su on i njegovi prethodnici radili katalog zemljotresa koji seže od Rimskog doba.
”Skupljani su podaci u arhivama Dubrovnika, Venecije, Rima, Istanbula i tako dalje. Imamo podatke oko dvije hiljade godina. Instrumentalna seizmologija u Sarajevu je počela 1905. godine i od tada imamo instrumentalne zapise”, pojasnio je Brlek.
U Bosni i Hercegovini ove godine evidentirano je 47 zemljotresa, što je manje u odnosu na 2017. Ipak, samo jedan manji dio bio je dovoljno snažan da ga ljudi osjete.
Ivan Brlek (na fotografiji) seizmolog u Federalnom hidrometeorološkom zavodu Bosne i Hercegovine (FHMZBiH) s novinarom Anadolu Agency (AA) razgovarao je o potresima koji pogađaju zemlju, njihovom intenzitetu i učestalosti. ( Nihad İbrahimkadiç – Anadolu Agency )
Dodao je kako je većina zemljotresa koji pogode Bosnu i Hercegovinu slabijeg intenziteta koje čak i ne objavljuju sredstvima javnog informisanja kako ne bi došlo do uznemiravanja građana.
Pojasnio je kako na godišnjem nivou bude zabilježeno više od 100 potresa, ali da se osjeti samo 10 do 15 njih koji su iznad tri stepena Merkalijeve skale.
Rekao je kako Merkalijeva skala, prema kojoj se uvrđuje kako zemljotresi utiču na objekte i ljude, a ima 12 stepeni. Dodao je kako ljudi osjete zemljotres iznad tri stepena Merkalijeve skale.
Upitan koja su područja najpodložnija zemljotresima, Brlek je dodao kako je riječ o mjestima oko Banja Luke, gdje postoje ti sezmo-tektonski rasjedi koji se ukrštaju i generiraju mnogo seizmičke energije i tu se često javljaju zemljotresi.
”Međutim, najaktivnije područje, što se tiče seizmike zemljotresa je područje južne Hercegovine, od Livna do Trebinja“, kazao je Brlek.
Dodao je kako se sjevernoafrička ploča podvlači pod Jadransko more i Zapadni Balkan i da zbog izdizanja tla dolazi do pucanja stijena, a taj efekat nazivaju zemljotresom.
”U ovoj godini je evidentirano 47 zemljotresa. Nešto je slabija seizmička aktivnost u odnosu na prošlu godinu, kada je bilo preko 100 zemljotresa“, rekao je Brlek.
Govorio je i o seizmičkoj energiji koja je, prema njegovim riječima, konstantna tokom godine.
”Drugim riječima, dese se dva-tri jača zemljotresa koji daju dosta te energije ili desetak-20 slabijih zemljotresa i ta je energija ista“, pojasnio je Brlek.
Najjači zemljotres ove godine iznosio je 4,6 stepeni Richterove skale i zabilježen je 30. augusta na području Glamoča. Ipak, najjači zemljotres koji je pogodio Bosnu i Hercegovinu zabilježen je u Banjoj Luci 1969., i iznosio je 6,6 stepeni po Richteru.
Kazao je kako podaci prognostičkih karata pokazuju kako da bi se pojavio jači zemljotres u BiH, potrebno je dosta vremena.
”U geološkom smislu to je vrlo kratko, a u životnom vijeku ljudi to je stotinjak godina. Da bi se pojavio jači zemljotres u nekom rasjedu, treba vremena da se generira seizmička energija, odnosno da poraste napetost u stijenama. Međutim, čak je dobro što se kod nas dešavaju mali zemljotresi i oslobađaju dio energije i smanjuje se šansa, odnosno vjerovatnoća pojave jakog zemljotresa“, zaključio je Brlek.
