Međunarodni aerodrom Sarajevo ima usvojen Plan djelovanja u kriznim zdravstvenim situacijama i medicinskim hitnim slučajevima, dokument koji je donesen u skladu s odredbama Zakona o zrakoplovstvu BiH i po preporuci Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH i Svjetske zdravstvene organizacije, potvrdila je Feni glasnogovornica Sanja Bagarić-Arnaut.
Istakla je da Plan predviđa angažman i jasno precizira obaveze zaposlenika Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Federalne granične sanitarne inspekcije, Zavoda za javno zdravstvo KS i FBiH, Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, BHANSA-e odnosno Jedinice za pružanje usluga prilazne i aerodromske kontrole leta, Jedinice granične policije na aerodromu Sarajevo, Carinske ispostave Aerodrom Sarajevo, predstavnika zračnih operatora na MAS-u, Spasilačko-vatrogasne službe na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, Civilne zaštite KS, osoblja bolnica i brojnih drugih, u kriznim zdravstvenim situacijama, odnosno svih involviranih u proces prihvata i otpreme putnika.
Govoreći o uređajima koji se koriste za provjeru temperature putnika, kazala je da su za to zaduženi federalni i kantonalni zavodi za javno zdravstvo i Federalni sanitarni granični inspektor na Aerodromu Sarajevo.
Iz Ureda Svjetske zdravstvene organizacije za BiH, dodala je, osim standardnih preporuka za smanjenje izloženosti i prenošenje različitih oboljenja, a koje uključuju higijenu ruku, hrane i zaštitu disajnih puteva, nisu dobili nikakve preporuke, odnosno posebne zdravstvene mjere za putnike vezano za koronavirus.
Bagarić-Arnaut je naglasila da su svi sudionici u postupku rješavanja kriznih zdravstvenih situacija i medicinskih hitnih slučajeva obvezni za svoje osoblje, a posebno za osoblje koje će biti u kontaktu sa suspektnim putnikom, osigurati odgovarajuću zaštitnu opremu, odnosno maske, rukavice, odjeću i slično, a što su oni i osigurali za njihove zaposlenike.
– Premda nismo dobili nikave posebne instrukcije vezano za koronavirus, mi smo našim zaposlenicima dali preporuke kako bi smanjili izloženost i smanjili mogućnost prenosa oboljenja, a koje uključuje češće pranje ruku, zaštitu respiratornog sistema i sigurnost hrane – pojasnila je Bagarić-Arnaut.
