Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice, mubarek noć koja se u islamskoj tradiciji obilježava kao Lejletu-l-berat nastupa večeras.
Preporučeno je bar dio ove noći provesti u ibadetu i skrušeno učiti Kur’ani-kerim i dove za sebe, svoju porodicu, narod, domovinu i ummet.
Lejletu’l-berat je petnaesta noć mjeseca šabana.
Ova mubarek noć se još spominje pod nazivima “Noć oslobađanja (od grijeha)” i “Noć rahmeta”.
Lejletu-l-berat se obilježava i kao noć u kojoj meleki počinju pisati sudbinu čovječanstva i svakog čovjeka pojedinačno za narednu godinu, a u tradiciji bosanskih muslimana poznata je i kao noć oprosta, sudbine i želja.
Ova odabrana noć u hadisima, predajama Poslanika Muhammeda, a.s., spominje se kao noć u kojoj Allah, dž.š., određuje ljudske sudbine, ljudske živote i njihovu nafaku, a u nekim hadisima se spominje da u ovoj noći Allah, dž.š., prašta ljudima grijehe.
Ko ovu noć provede u ibadetu imat će veliku nagradu. Poslanik, s.a.v.s., je noć Lejletu’l-berat provodio u ibadetu i učio sljedeću dovu:
“Utječem se od Tvog azaba tražeći utočište u Tvom oprostu. Utječem se Tebi od Tebe. Ja sam nemoćan da Ti izrazim hvalu. Ti si uzvišen onako kako si sam Sebe opisao.”
Lejletul-berat je noć dove i molbe Uzvišenom Bogu, a dova je priznavanje slabosti i traženje pomoći od Gospodara.
U jednom hadisu Poslanik, s.a.v.s., kaže:
”Uzvišeni Allah je rekao: ‘O sine Ademov, sve dok mi se budeš obraćao dovom i od mene oprost tražio, Ja ću ti opraštati koliko god da grijeha imaš.
O sine Ademov, da su tvoji grijesi kolika su nebesa, ako od mene tražiš oprost bit će ti oprošteno. O sine Ademov, da mi dođeš sa grijesima koji bi prekrili cijelu zemlju, ako mi ne pripisuješ druga dočekat ću te sa oprostom koji je veći od toga’.”
Noć poput ove je velika prilika da se učini teoba (pokajanje).
Čovjek može da pogriješi, ali ne smije zaboraviti da ima svog Gospodara, ne smije zaboraviti da čini teobu i popravlja svoje greške.
