U haremu Sultan Ahmedove, Čaršijske džamije u Zenici, klanjana je dženaza-namaz hafizu dr. Halil-ef. Mehtiću, nekadašnjem muftiji zeničkom i prvom bosanskohercegovačkom hafizu koji je Kur’an naučio napamet u zatvoru.
Hafiz Mehtić preselio je na ahiret u 72. godini.
Brojni imami, muftije, prijatelji, saborci i građani iz cijele Bosne i Hercegovine okupili su se kako bi se posljednji put oprostili od čovjeka koji je ostavio dubok trag u vjerskom, obrazovnom i društvenom životu Bosne i Hercegovine.
Dženazu-namaz je klanjao hafizov sin, Ismail-ef. Mehtić, a dženazi je prisustvovao i reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović.
– Danas na bolji svijet ispraćamo našeg dragog hafiza Halil-ef. Mehtića, muža, oca, rođaka, kolegu, komšiju, prijatelja, uglednika, alima, profesora, odgajatelja…
Ispraćamo svog visokog autoriteta u vjeri, pobožnog i čestitog insana.
Njegova prisutnost među nama bila je blagodat, a njegovo znanje i mudrost inspirirala je mnoge – kazao je reisul-ulema.
Prema njegovim riječima, hafiz Mehtić će biti upamćen kao čovjek odan Božijoj riječi, borac za istinu i pravdu, kao sin ove zemlje koju je volio i za koju se borio, kao alim koji je svoje znanje i vjeru istinski živio.
– Ni najveća životna iskušenja nisu ga pokolebala, nisu ga slomila niti omela, kretao se pravo, ustrajno i nepokolebljivo – rekao je reisul-ulema Kavazović.
Hafiz Mehtić rođen je 1953. godine u Donjem Vakufu, a iza sebe je ostavio izuzetno bogat životni opus.
Završio je Gazi Husrev-begovu medresu i Islamski teološki fakultet u Sarajevu, a kao mladić je bio među prvim pokretačima islamskih kulturnih centara u dijaspori.
– Danas smo žalosni zbog odlaska jednog od naših istinskih velikana.
Predaja kaže da smrt alima, učenog i znanog je smrt svijeta, jer alimi su čuvari istine, baštinici dobrote i čuvari istinskih vrijednosti, a prvi zenički muftija, univerzitetski profesor, naš hafiz Halil-ef. Mehtić je sve to bio – istakao je muftija zenički hafiz dr. Mevludin-ef. Dizdarević.
Bio je predsjednik Udruženja Ilmijje BiH od 1990. do 1997. godine, u čijem mandatu su pokrenuti časopisi Muallim i Kevser, a zbog aktivnosti s omladinom bio je hapšen i osuđen, te je upravo u zatvoru naučio Kur’an napamet, postavši jedini bosanskohercegovački hafiz s takvim iskustvom.
Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bio je pripadnik Prve zeničke brigade, a kasnije i jedan od osnivača Sedme muslimanske brigade, da bi potom bio imenovan na dužnost rukovodioca Ureda Mešihata Islamske zajednice u BiH.
Njegov odlazak ostavlja prazninu, ali i neizbrisiv trag u bosanskohercegovačkoj islamskoj zajednici.
– Radosni smo što smo imali jednog ovakvog alima, a u isto vrijeme žalosni što više nije među nama.
Hafiz Mehtić nije otišao, ostala su njegova djela, njegova dobrota i sve ono čemu nas je učio – kazao je prof. dr. Zuhdija Adilović.
