Vjetroelektrane i solarni paneli proizveli su deset posto električne energije po prvi put u 2021. godini, pokazuje nova analiza.
Pedeset zemalja dobiva više od desetine svoje energije iz izvora vjetra i sunca, prema istraživanju Embera, istraživačkog centra za klimu i energiju, piše BBC.
Kako su se svjetske ekonomije oporavljale od pandemije Covid-19 u 2021., potražnja za energijom je porasla.
Potražnja za električnom energijom rasla je rekordnom brzinom. Time je došlo do porasta energije iz neobnovljivih izvora energije kao što je ugljen, koja je rasla najbržom stopom od 1985.
Obnovljivi izvori energije proizveli su 38 posto svjetske električne energije u 2021. Po prvi put su vjetroelektrane i solarni paneli proizveli 10 posto ukupne energije.
Udio vjetra i sunca udvostručio se od 2015. godine, kada je potpisan Pariški klimatski sporazum.
Najbrži prelaz na obnovljive izvore energije kao što su vjetar i sunce dogodio se u Nizozemskoj, Australiji i Vijetnamu. Sve tri zemlje su u posljednje dvije godine desetinu svoje potražnje za električnom energijom s fosilnih goriva prenijele na zelene izvore.
Uprkos rastu i činjenici da neke zemlje poput Danske sada dobivaju više od 50 posto svoje električne energije iz vjetra i sunca, proizvodnja energije iz uglja je također doživjela značajan porast u 2021.
Veliku većinu povećane potražnje za električnom energijom u 2021. podmirila su fosilna goriva pri čemu je električna energija iz uglja porasla za devet posto, što je najbrža stopa od 1985. godine.
Istraživači kažu da uprkos ponovnom porastu proizvodnje energije iz uglja 2021. godine, velike ekonomije uključujući SAD, Veliku Britaniju, Njemačku i Kanadu imaju za cilj prebaciti svoje mreže na 100 posto električnu u sljedećih 15 godina.
Ova promjena je vođena zabrinutošću oko zadržavanja porasta svjetske temperature ispod 1,5 C u ovom stoljeću.
Kako bi to učinili, naučnici kažu da energija vjetra i sunčeva energija moraju rasti za oko 20 posto svake godine do 2030.
