Nevladine organizacije iz cijele regije izrazile su ozbiljnu zabrinutost zbog liste 35 prioritetnih energetskih projekata Energetske zajednice usvojene prošlog četvrtka na sastanku u Beogradu, potvrđeno je Anadolu Agency (AA) u Odjelu za Mediteran vodeće svjetske organizacije za zaštitu okoliša WWF.
Među najkontroverznijim projektima su, po ocjenama aktivista za zaštitu okoliša, hidroelektrane Dabar i Dubrovnik II u BiH i Hrvatskoj, projekt izgradnje Termoelektrane na lignit Kolubara B u Srbiji, vjetropark Dajc – Velipojë u Albaniji hidroenergetski sustav na Drini (BiH/Srbija/Crna Gora), te projekt dalekovod Pljevlja – Lastva (Crna Gora i Italija).
Odluka Evropske unije (EU), kako je ocijenjeno, da podrži projekte koji su u sukobu sa ciljevima velike evropske porodice na području zaštite okoliša i klime, ”ozbiljan je udarac vjerodostojnosti EU kao pozitivne snage za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi u zemljama zapadnog Balkana”.
Većina odobrenih projekata, tvrde nevladine organizacije, su ekološki i društveno štetni projekti elektrana na ugljen i velikih hidroelektrana. Nevladine organizacije ističu i da je EU odobrila izbor projekata, koji su u sukobu s ciljevima EU na području zaštite biološke raznolikosti i smanjenja emisija CO2.
„Duboko smo zabrinuti zbog nekoliko hidroenergetskih projekata u BiH i Hrvatskoj koji su dobili potporu Energetske zajednice i EU. Ovi će projekti imati značajne okolišne i društvene utjecaje. Stoga, WWF će apelirati na nadležne domaće i europske institucije da ponovno pregledaju popis i eliminiraju projekte koji nisu u skladu sa EU direktivama“, rekao je Zoran Mateljak iz WWF-a.
Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Network je ocijena da je ”vrlo je razočaravajuće da je tijelo koje podupire EU kao prioritetne projekte odabralo one koji su u izravnom sukobu s dugoročnim klimatskim ciljevima Europske unije”.
”Ti projekti ugrožavaju zdravlje lokalnog stanovništva, uključujući tri elektrane na lignit – Kolubara B i Nikola Tesla B3 u Srbiji te Kosova e Re na Kosovu”, dodala je Pippa Gallop.
Razvoj i implementacija odabranih projekata Energetske zajednice bit će prioritet tokom narednih godina, a financirani bi trebali biti od strane EBRD-a i EIB-a.
Problematično je da su neki od projekata usmjereni isključivo na izvoz električne energije umjesto zadovoljavanja domaćih potreba, dok će drugi produžiti ovisnost regije od ugljena.
„EU povjerenik Oettinger podupire projekte koji preusmjeravaju čistu energiju iz Balkanu na EU tržišta, ostavljajući naše građane sa posljedicama prljavog ugljena. Iskreno se nadamo da ovo nije početak nove energetske strategije EU, koja iskorištava lokalne resurse država kandidatkinja za ispunjavanje vlastitih ciljeva na području obnovljivih izvora energije“, rekao je Garret Tankosić Kelly iz SEE Change Neta.
Nevladine organizacije pozivaju EU i specifično povjerenika Oettingera da osigura da se pitanja okoliša i zdravlja ljudi uzmu ozbiljno u odlukama oko razvoja energetske infrastrukture u regiji.
„Predstavnici Energetske zajednice izjavili su da će projekti koji ne ispunjavaju standarde EU biti izbrisani s liste prioritetnih projekata. Držat ćemo za riječ povjerenika Oettingera i predsjednika Barrosa da se to obećanje i ostvari“, zaključuju udruge.
Vodeća svjetska organizacije za zaštitu okoliša WWF upozorila je nedavno da će planirana izgradnja više od 500 novih hidroelektrana u regiji Dinarskog luka, koja se proteže na oko 100.000 kvadratnih kilometara na prostoru između Slovenije i Albanije, ugroziti bogatu biološku raznolikost zapadnog Balkana i, kako su istakli, nekoliko iznimno vrijednih prirodnih područja, kao što su Park prirode Hutovo blato u Bosni i Hercegovini, delta Neretve u Hrvatskoj, rijeke Morača i Tara u Crnoj Gori, a time i Skadarsko jezero, najveće jezero na Balkanskom poluotoku, na granici između Crne Gore i Albanije.
