– U Super ligi Srbije nastupa 80 stranaca, dok u Hrvatskoj igraju fudbaleri iz 29 država svijeta
– U Prvoj ligi Crne Gore 58,5 posto igrača “sa strane” sa srbijanskim državljanstvom
– Od ukupnog broja registrovanih fudbalera u Prvoj ligi Slovenije njih čak 44 posto posjeduje pasoše drugih zemalja
Piše – Bakir Tiro –
U šest šampionata država Zapadnog Balkana danas nastupaju 473 fudbalera tzv. “internacionalca” od kojih njih 110 (i) sa stranim pasošima novac zarađuju u Premijer ligi Bosne i Hercegovine.
Od 406 registrovanih igrača u 16 klubova Premijer lige BiH 27,1 posto su na papiru (i) stranci iz 14 država. Najbrojniji su fudbaleri sa pasošima Srbije kojih je u timovima bh. društva najboljih 53. Slijede igrači (i) sa hrvatskim državljanstvima (31). Po pet Brazilaca i Crnogoraca, po tri Makedonca i Slovenca, po dvojica sa pasošima Švedske i Švicarske, te fudbaleri i sa državljanstvima Australije, Obale Slonovače, Luksemburga, Nigerije, Austrije, te Sirije trenutno igraju u PL BiH, pokazalo je istraživanje Anadolu Agency (AA).
– U Srbiji nema Hrvata, u Hrvatskoj najviše Bosanaca –
Super ligu Srbije sačinjava 16 klubova u kojima igraju 453 fudbalera, od čega 80 stranaca ili 17,7 posto registrovanih igrača. Dolaze iz 23 zemlje (Crna Gora 21 igrač, BiH 11, Brazil i Makedonija osam, Gana pet, Bugarska i Nigerija tri, Argentina, Kamerun, Obala Slonovače, Rusija i Slovenija dva, te po jedan Antigva i Barbuda, Australija, Ekvador, Francuska, Kazahstan, Kirgistan, Portugal, Siera Leone, Surinam, Uzbekistan i Kipar).
Zanimljivo, u srbijanskom prvenstvu sada nema niti jednog internacionalca iz susjedne Hrvatske.
U Hrvatskoj nogometnog ligi najbrojniji stranci su Bosanci i Hercegovci. Od ukupno 79 igrača “sa strane”, državljana BiH je 19 posto ili 15 fudbalera. HNL igra ukupno 270 profesionalaca, a stranci su iz 28 zemalja (29,3 posto od ukupnog broja igrača). Pored njih 15 iz BiH, za bodove se bore sedmorica iz Albanije, šest Slovenaca, po pet Makedonaca i Srbijanca. Argentina, Brazil i Portugal imaju po četiri fudbalera u hrvatskoj eliti, Australija i Crna Gora po tri, Čile, Panama, Nigerija, Rumunija, Ukrajina po dva, te po jednog Alžir, Bjelorusija, Belgija, Kamerun, Danska, Njemačka, Francuska, Južna Koreja, Austrija, Švicarska, Siera Leone, Španija i Venecuela.
– Najmanje “došljaka” u Makedoniji –
Prvu ligu Crne Gore u 12 ekipa čine 326 fudbalera. Stranci su 53 igrača ili 16,3 posto igračkog kadra. Iz 12 država su, od kojih uvjerljivo najviše (i) sa državljanstvom Srbije – 31 ili 58,5 posto od ukupnog broja “internacionalaca”. BiH ima šest fudbalera u crnogorskom prvenstvu, Japan pet, Južna Koreja i Ukrajina dva. U najmanjoj članici FIFA-e i UEFA sa prostora našeg regiona nastupaju još i Brazilac, Kamerunac, Francuz, Ganac, Latvijac, Makedonac i Nigerijac.
Na ovdašnjim prostorima najmanje tzv. “došljaka” je u Prvoj ligi Makedonije. U 10 klubova (ukupno 239 registrovanih igrača) igra 38 stranaca (15,9 posto). Srbijanci su najbrojniji i u Makedoniji (10), gdje nastupaju fudbaleri iz još 15 država: Brazil i Hrvatska četiri, Crna Gora tri, Albanija, Armenija, BiH, Portugal i Kosovo dva, Bugarska, Njemačka, Francuska, Kolumbija, Nigerija, Turska i Ukrajina jedan.
Prva liga Slovenije preplavljena je sa igračima koji posjeduju i pasoše drugih zemalja. Od 257 fudbalera u 10 klubova skoro pola lige su stranci – 113 (44 posto). Karijere u Sloveniji grade državljani iz 24 zemlje: Hrvatske 48 (42,5 posto od ukupnog broja stranaca), Srbije 10, BiH osam, Nigerije sedam, Albanije, Brazila i Francuske četiri, Španije i Ukrajine tri, Izraela, Makedonije, Portugala, Slovačke i Crne Gore dva, Ekvatorijalne Gvineje, Azerbejdžana, Njemačke, Ekvadora, Gane, Italije, Malija, Austrije, Švicarske, Senegala, Siera Leonea i Palestine jedan, piše Anadolu Agency.
– Specifičnosti –
Shodno pravilnicima nacionalnih saveza država nastalih raspadom SFR Jugoslavije svi igrači sa stranim pasošima ne evidentiraju se kao klasični stranci.
Naprimjer, u članicama Evropske unije (EU) Hrvatskoj i Sloveniji fudbaleri iz drugih članica EU ne tretiraju se kao stranci, što propisuje i Pravilnik UEFA-e. U BiH, specifično, brojni igrači rođeni u ovoj zemlji posjeduju i tuđa državljanstva, pa se neki od njih ne mogu nazvati autohtonim profesionalcima iz inostranstva. Slično je i sa pojedinim fudbalerima u Crnoj Gori sa srbijanskim državljanstvom, kao i Srbiji sa crnogorskim ili Hrvatskoj sa BiH…
