Oprezno s lijekovima za smirenje: Dugoročno korištenje dovodi do brojnih posljedica

- Advertisement -

Lako je moguće da vam pojam benzodiazepini nije poznat, a da istovremeno imate neki iz te klase lijekova u kućnoj apoteci ili na noćnom ormariću. Problem je što se o njima ne znaju osnovne stvari, za koje su bolesti indicirani, kad ih nije uputno uzimati, koje su im nuspojave i s čime se ne smiju miješati.

Velika potrošnja
Benzodiazepini su klasa lijekova u koje spada većina tableta za smirenje, poznatih i kao trankvilizanti, sedativi, anksiolitici, sredstva za spavanje i hipnotici, pri čemu su neki od navedenih izraza sinonimi.

Na tržištu ima mnogo benzodiazepina, koji se međusobno razlikuju po snazi i brzini djelovanja. Njihova generička imena su alprazolam, bromazepam, lorazepam, diazepam, klonazepam, oksazepam itd., dok tržišni nazivi variraju ovisno o kompaniji koja ih proizvodi.

Kada se govori o velikoj potrošnji lijekova za nervni sistem, uglavnom se misli na sredstva za smirenje iz klase benzodiazepina. S obzirom da su benzodiazepini skupina lijekova sa smirujućim i opuštajućim efektom na središnji nervni sistem, kao takvi vrlo su važni u psihijatriji.

Indikacija za korištenje
Najčešći simptomi na koje benzodiazepini djeluju su nesanica, tjeskoba, strah, strepnja, napadi panike, zabrinutost, napetost, unutarnji nemir, uzrujanost (nervoza), tuga, opsesivne misli i prisilne radnje. Međutim, propisuju se i za mišićne bolove, glavobolju i povišen krvni pritisak.

Benzodiazepinska sredstva za smirenje svoju primjenu nalaze ponajprije za ublažavanje simptoma anksioznih poremećaja, kao što su generalizirani poremećaj, panični poremećaj, fobični poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj i drugi srodni poremećaji.

Koriste se i kod depresije, ali nikad samostalno niti kao glavno terapijsko sredstvo.

Djelovanje lijeka
Benzodiazepini djeluju tako da pojačavaju djelovanje neuroprijenosnika GABA-e. GABA je hemijska tvar za prijenos neuronskih signala koji djeluju umirujuće na nervni sistem, a benzodiazepini potiču vezivanje GABA-e za receptore (prijemnike) na nervnim stanicama, povećavajući njenu raspoloživost u nervnom sistemu i donoseći smirenje.

Popularnost benzodiazepina (tableta za smirenje) proizlazi iz njihova brzog djelovanja i dobre podnošljivosti, pod uvjetom da se poštuju mjere predostrožnosti, koje uključuju kratko vrijeme neprekidnog uzimanja, ne duže od deset sedmica, a po mogućnosti do četiri sedmica, nemiješanje dva ili više benzodiazepina, nemiješanje benzodiazepina s drugim sedativima, nemiješanje s alkoholom i suzdržavanje od vožnje i upravljanja strojevima.

Nažalost, mnogi pacijenti ne poštuju ove preporuke, čak i neki liječnici krše pravilo o vremenski ograničenom propisivanju benzodiazepina. Tako je moguće da liječnik pojedinom pacijentu izdaje benzodiazepin neprekidno nekoliko godina, iako postoje mnogo kvalitetnije opcije dugoročna tretiranja anksioznih poremećaja.

Teško odvikavanje
Benzodiazepini brzo smiruju stresno stanje i, u višim dozama, uvode u san. Ali, nakon nekoliko sedmica njihova djelotvornost slabi, pa su za jednak efekat potrebne sve više doze. Zbog postupne tolerancije na lijek, poslije mjesec ili dva terapije benzodiazepinom, mnogi pacijenti koji pate od nesanice uočit će da im prethodna doza nije dovoljna za spavanje ili osjećaj spokoja.

PROČITAJTE JOŠ:  Istraživanje pokazalo: Ljudi sa ovom krvnom grupom najduže žive

Uzima li se ovakav lijek vrlo dugo, moguće je da mu “šaka” tableta neće dostajati za željeni efekat. Dodatni problem kod hroničnog uzimanja benzodiazepina je stvaranje ovisnosti. Kod naglog prestanka uzimanja benzodiazepina pacijenta može zahvatiti apstinencijska kriza, poznata i kao sindrom sustezanja. Najčešće tegobe su nesanica, tjeskoba, uznemirenost, razdražljivost, potištenost, želučane smetnje i mišićni grčevi. To neugodno stanje uporedivo je s onim koje doživljavaju alkoholičari ili pušači kad se pokušaju odviknuti ili kad ostanu bez svoje droge.

Pacijentu će, znači, biti teško prestati uzimati lijek, a sve je teže što ga je duže uzimao. Dobra je vijest da nitko ne mora doći do ovog stanja, pa ni oni koji pate od kronične anksioznosti ili depresije. Kasnije ćemo vidjeti kako.

Neželjeni efekti
Većina je nuspojava benzodiazepina blaga, pod uvjetom da se pacijent pridržava uputa. Kod manjeg broja pacijenata javljaju se mišićna slabost, mentalna zbrkanost (konfuzija), teškoće s pamćenjem, glavobolja i želučane smetnje.

Znamo li da je svrha benzodiazepina smirenje ili uvođenje u san, logično je da pacijent neće nakon uzimanja takvog lijeka sjesti za volan, raditi s motorkom ili baviti se nečim što zahtijeva budnost, koncentraciju i koordinaciju pokreta.

Ako prekorači propisanu dozu, pacijent može biti snen i sediran duže negoli je predviđao i priželjkivao.

Događa se da osoba u određeno doba dana ima neku obavezu te da je odluči odraditi, iako djelovanje lijeka nije prošlo, što predstavlja plodno tlo za pogreške ili nesreću.

Još je gore ako se benzodiazepini kombiniraju s alkoholom, jer jedno drugom pojačavaju djelovanje. Kombinacija ovih sredstava može dovesti i do smrti, što se, nažalost, dogodilo popularnim pjevačicama Ejmi Vajnhaus i Vitni Hjuston (Amy Winehouse i Whitney Houston).

Moguća nuspojava benzodiazepina je i potištenost, što je ozbiljan problem za oboljele od depresije koji uzimaju sredstva za smirenje uz antidepresive ili čak umjesto njih. Takva pogrešna terapija često je posljedica samoliječenja, a katkad i neispravno postavljene dijagnoze. Zbog prevladavajućih predrasuda, mnogim je ljudima lakše priznati da su pod stresom, uzrujani i napeti, nego da su depresivni. U skladu s takvim uvjerenjem, ljudi su manje voljni uzimati antidepresive te posežu za sredstvima za smirenje, iako im ne trebaju ili će im upravo oni škoditi.

PROČITAJTE JOŠ:  Istraživanje pokazalo: Ljudi sa ovom krvnom grupom najduže žive

Presudno je imati na umu da benzodiazepini nisu lijekovi protiv depresije, jer nisu antidepresivi, nego upravo obrnuto, depresori nervnog sistema. Stoga se kod osobe koja pati od depresije, a uzima benzodiazepine, mogu pogoršati depresivni simptomi.

Benzodiazepini su prihvatljivi samo ako pacijent ima čisti anksiozni ili miješani depresivno-anksiozni poremećaj, ali ni u tom se slučaju sredstva za smirenje ne smiju uzimati dugotrajno bez prekida.

Druga terapijska opcija
Mnogim osobama koje trpe od anksioznosti nije dovoljna terapija sredstvima za smirenje tokom jednog ili dva mjeseca, jer je moguće da imaju duboko ukorijenjenu anksioznost ili su izloženi dugotrajnim stresnim okolnostima.

Uz to, mnogi oboljeli od anksioznosti ujedno imaju i depresiju, pa im sredstva za smirenje mogu i škoditi. U svim slučajevima nužno je tražiti druge terapijske opcije. Srećom, one postoje i zovu se antidepresivi.

Iako ime ovih lijekova sugerira da su namijenjeni samo liječenju depresije, antidepresivi imaju mnogo širu primjenu. Velik broj antidepresiva, uključujući fluvoksamin, paroksetin, escitalopram i maprotilin, imaju i anksiolitičko djelovanje.

Budući da antidepresivi ne izazivaju navikavanje niti ovisnost, može ih se uzimati i na duži rok.

Međutim, za razliku od benzodiazepina, antidepresivi u pravilu ne ostvaruju odmah terapijske efekte. Stoga je uobičajeno na početku terapije istovremeno primjenjivati obje vrste lijekova i nakon nekoliko sedmice postupno smanjivati dozu benzodiazepina.

U tom roku je antidepresiv već dosegnuo terapijski efekat, pa benzodiazepin više nije nužan. Ipak, i u kasnijem toku liječenja može se povremeno, prema potrebi, uzimati benzodiazepine u posebno stresnim stanjima.

Biljni pripravci za smirenje
U slučaju hronične anksioznosti ili nesanice, uspješno se primjenjuju i biljna sredstva hemijskih svojstava sličnih sintetičkim sredstvima za smirenje.

Valerijana (Valeriana officinalis) je biljka s cvijetom ugodna mirisa, čiji pripravci pouzdano smiruju i uspavljuju. Uzima se u obliku čaja, tinkture ili ekstrakta.

Pasiflora (Pasiflora incarnata) je također od velike pomoći kod stresnih stanja. Neki biljni trankvilizanti sadrže i valerijanu i pasifloru, pa tako djeluju združeno.

Metvica (Mentha) ima širok raspon djelovanja, pa pomaže kod psihičke napetosti, mišićnih grčeva i želučanih smetnji, a najčešće se unosi u obliku čaja.

Kava kava (Piper methysticum) ima oraspoložujuće i sedativno djelovanje, bez štetnih nuspojava svojstvenih benzodiazepinima, pa je pogodna za anksioznu depresiju.

Popularna je i gospina trava (Hypericum perforatum), koja je primarno antidepresiv, ali djeluje i protiv blaže do umjerene anksioznosti.

Bez obzira za koji biljni pripravak se odlučili, prije njihova korištenja uputno je posavjetovati se s liječnikom kako bi se izbjegle moguće štetne interakcije s lijekovima.

- Advertisement -

NAJNOVIJE

MOŽDA VAS ZANIMA

Istraživanje pokazalo: Ljudi sa ovom krvnom grupom najduže žive

Istraživanja su pokazala kako postoje pojedine krvne grupe koje...

Njeno veličanstvo baklava: Koji je vaš recept?

Bajram za muslimane predstavlja veliku radost koju je najbolje...

Dr. med. Jasenko Radović o poremećaju srčanog ritma – aritmije

Sasvim je normalno da se otkucaji srca ubrzaju tokom...