Neosporno je da moda i muzika idu ruku pod ruku. Čim se određeni trend uoči u muzičkoj industriji, bez obzira o kakvom zvuku i žanru je riječ, vrlo vjerovatno je da će se isti trend u potpunosti ili barem djelimično pojaviti i u modnoj industriji na neki način.
Muzika i moda su dvije stvari koje koristimo za izražavanje naših emocija. Muzika koju izaberemo da slušamo i vrsta odjeće koju izaberemo da stavimo na sebe, može dati ogroman uvid u naša društveno-politička uverenja i interese.
Piše: Sanja Savić
Gledajući unazad kroz istoriju, muzika je uvijek uticala na modu i stil, a prve uticaje susrećemo još 1920-ih godina sa pojavom jazza i tzv. flaperica.
Vezani sadržaj: [life tema] Njeno Veličanstvo – Crna
Iako po današnjim standardima jazz možemo svrstati u poprilično „čist“ i „nedužan“ muzički žanr, jazz muzika je zapravo bila ekstremno skandalozna i besramna u svojim ranim godinama postojanja.
Jazz je bio jedan od prvih muzičkih pravaca koji je bio zastupljen u noćnim klubovima, a imao je i jaku feminističku sklonost.
Kao rezultat toga, mnoge žene koje su bile fanovi jazza nosile su odjeću koja se kosila sa tadašnjom tradicionalnom ženom i njenom ulogom u društvu.
Kratke haljine, šljokice, jaka šminka, majice bez grudnjaka u kombinaciji sa slobodnim seksualnim ponašanjem, konzumacijom alkohola i cigareta su postali sinonim za jazz muziku i modni pokret kojem su se mnoge žene priklonile i na taj način jasno pokazale svoj stav i građansko pravo.
https://www.youtube.com/watch?v=wc_aWqIKtI0
Iako su flaperice napravile pravi modnu revoluciju 20-ih godina, moda i modne kuće su i dalje bile usmjerene isključivo na elitne članove društva.
Dolaskom i popularizacijom televizije, filmova i novih muzičkih pravaca 50-ih godina, muzika je postala dostupna široj javnosti, a tinejdžeri su tražili odjeću koja je ličila na onu koju su nosili njihovi muzički idoli na televiziji.
Krajem 50-ih godina u Londonu, a ubrzo i širom Velike Britanije, ali i ostatka svijeta, zaživio je pokret nazvan mods koji se sastojao od mladih ljudi koji su slušali novu, moderniju verziju jazza i umjetnike poput Miles Davisa i Charlie Parkera.
Značajni elementi ovog pokreta, pored same muzike (koja se ubrzo sa modernog jazza proširila i na početke soula, ska i rnb-a) karakterizirao je i način oblačenja koji su činila odjela krojena po mjeri, crno-bijele kombinacije, crne cipele i motorna vozila Lambretta ili Vespa, ali i trend uzimanja droga u noćnim klubovima.
Kraj 50-ih i 60-e godine su bile izuzetno važne za modu, jer je moda po prvi put zvanično bila namjenjena mladim ljudima. Kako su počeli politički nemiri, muzika i moda ove ere postali su glas generacije koja je željela da napravi promjene.
Muzika je snažno uticala na način na koji su ljudi počeli da se oblače, a postali su i mnogo liberalniji u svojim razmišljanjima i pogledima. Prvi veliki modni pokret 60-ih godina, koji je bio sušta suprotnost dosadašnjim trendovima, je nastapio dolaskom bendova poput The Beatles i The Rolling Stones kojima je popularnost rasla brzinom svjetlosti.
Njihova muzika je bila drugačija, a London je postao poznat i kao “Swinging London”. U isto vrijeme, modni dizajner Mary Quant kreirao je ikonsku mini suknju kao odgovor na mladalački stav i seksualnu revoluciju, a modeli poput Twiggy i Jean Shrimpton su postali sex simboli vremena. Kao rezultat toga, moda je postala mnogo šarenija i raznovrsnija i proširila se na ostatak Evrope i Amerike.
Tokom druge polovine 60-ih godina, Woodstock festival u San Francisku i umjetnici poput Jimi Hendrixa i Janis Joplin su počeli da napreduju u muzičkoj industriji, a rezultat je bio nastanak hippie pokreta.
Hippie pokret se proširio u rekordnom roku, a muzika je postala psihodeličnija i bila je u potpunosti okrenuta ljubavi, slobodi i konzumaciji LSD-a. Hippie pokret se ujedno odrazio i na modu tog vremena. Odjeća za muškarce i žene postala je široka i opuštena, sa upadljivim šarenim printovima i šablonima, cvjetnim detaljima i elementima iz drugih kultura.
Generalno, period 60-ih godina se smatra jednom od najznačijnijih era za oblikovanje mode i uticaja na ljude da budu slobodniji u svom oblačenju, a njeni uticaji su prisutni i danas.
https://www.youtube.com/watch?v=RuSUpqdYV-I
Kako u modnoj, tako su granice pomjerene i u muzičkoj industriji. Do kraja 60-ih počeli su da se pojavljuju i novi muzički pravci poput punk muzike. Punk je započeo kao pokret koji je proizašao iz mod kulture, s obzirom da su im dodirne tačke bili pravci poput ska, regge-a i soula.
Međutim, punk scena je ubrzo postala pokret za sebe, a punk muzika je više nalikovala na agresivnu rock muziku sa gotovo neprimjetnim ska elementima. Punk je ubrzo dobio i status društvenog pokreta koji je fokusiran na individualnost i slobodu, a pratili su ga mladi ljudi koji su sebe nazivali anarhistima.
U skladu sa muzikom i njihov način oblačenja je bio „glasan“ i upečatljiv, a karakterizirala ih je poderana odjeća, krijeste na glavi, zakovice i lanci. Poznata britanska modna dizajnerica Viviene Westwood je cijelu svoju karijeru i brend posvetila upravo punk pokretu i na taj način afirmisala punk u mainstream kulturu. Danas se punk smatra prvom pravom muzičkom subkulturom.
Vezani sadržaj: Uticaj muzike na modu – drugi dio