Zadnjih mjesec dana milijarde poruka i telefonskih i direktnih čestitki u kojima su ljudi jedni drugima poželjeli puno zdravlja i sreće.
Toliko puta pomenute ove dvije najbitnije riječi, zaslužuju i našu napomenu na istraživanje sa prestižnog Harvarda koje upravo traži i nudi odgovor šta je potrebno za zdravlje i sreću.
Robert Waldinger je imao predavanje na TED-u, gdje je pričao o ovom možda i najdužem i najuspješnijem istraživanju. Waldinger je četvrti voditelj ovog 75 godina starog istraživanja.
Harvardsko istraživanje o razvoju mladih možda je i najduže istraživanje o odraslosti ikada provedeno.
Punih 75 godina pratili su živote 724 muškarca, godinu za godinu ispitivali su ih o karijeri, porodičnom životu, zdravlju, i to su ih ispitivali cijelo vrijeme ne znajući kako će njihove životne priče završiti.
Otprilike 60 od početnih 724 muškarca još je uvijek živo, još uvijek sudjeluju u istraživanju, a većina njih u devedesetim je godinama. Sada počinju istraživati više od 2.000 djece ovih muškaraca.
„Od 1938. pratili smo živote dviju skupina muškaraca. Prva se skupina uključila u istraživanje kada su bili na drugoj godini studija na Harvardu. Svi su završili fakultet tijekom Drugog svjetskog rata, a zatim je većina otišla sudjelovati u ratu. Druga skupina čije smo živote pratili bila je skupina dječaka iz najsiromašnijih dijelova Bostona. Bili su to dječaci koji su namjerno izabrani za istraživanje jer su dolazili iz najproblematičnijih i najuskraćenijih obitelji u Bostonu 1930-ih godina. Većina je živjela kao podstanari, a mnogi bez tople i hladne vode.“ kaže Waldinger u svom govoru.
„Kako bismo dobili što jasniju sliku o njihovim životima, ne pošaljemo im samo upitnik. Intervjuiramo ih u njihovom dnevnom boravku, od njihovih liječnika tražimo povijest bolesti, šaljemo ih na vađenje krvi i skeniranje mozga. Razgovaramo s njihovom djecom, snimamo ih dok sa suprugama razgovaraju o najdubljim strahovima. Kada smo prije desetak godina konačno i njihove supruge pitali žele li i one biti ispitanice u istraživanju, mnoge su rekle: “Bilo je i vrijeme da me to pitate.”“ kazao je Robert.
O formuli za sreću i zdravlje kaže: „Što smo naučili? Što smo naučili iz desetaka tisuća stranica podataka koje smo prikupili o ovim životima? Nismo ništa naučili o bogatstvu, slavi i napornom radu. Najjasnija poruka koju smo izvukli iz ovog 75-ogodišnjeg istraživanja jest: Dobri odnosi čine nas sretnijima i zdravijima. Tačka.“
„Naučili smo tri velike stvari o odnosima. Prva – društvene veze uistinu su dobre za nas, a usamljenost nas ubija. Ljudi koji su društveno povezaniji s obitelji, prijateljima i zajednicom sretniji su, fizički zdraviji i duže žive od ljudi koju su manje dobro povezani.
Znamo da možemo biti usamljeni i u gomili ljudi, a možemo biti usamljeni i u braku. Stoga je druga velika stvar koju smo naučili ta da nije bitan samo broj prijatelja koje imamo, a ni to jeste li u ozbiljnoj vezi, već je bitna kvaliteta tih bliskih odnosa.
Treća velika stvar koju smo naučili o odnosima i zdravlju jest: dobri odnosi ne štite samo naša tijela već i naše umove. Veza u kojoj vlada sigurna privrženost drugoj osobi u osamdesetim godinama djeluje kao zaštitni faktor.“ kazao je Robert Waldinger u svom govoru.
Svoj govor završio je citatom Marka Twaina koji se prije više od stotinjak godina osvrtao na svoj život i napisao ovo:
“Vremena nema, prekratak je život, za svađe, isprike, srcobolje, pozivanja na red. Vremena ima jedino za ljubav, a i za nju, takoreći, imamo tek časak.”
Dobar život satkan je od dobrih veza, a cijeli TED govor Roberta Waldingera pogledajte na linku:
