Želite li čišće podneblje za život u kojem nećete morati strahovati svake zime od smoga? Želite li čiste gradove, čistu prirodu, električnu energiju iz obnovljivih izvora? Sve to građani Bosne i Hercegovine mogu imati ukoliko se na vrijeme krene u provedu nove strategije Europske unije nazvane Europski zeleni plan (EU Green Deal).
Iako to gledajući iz pozicije običnog građanina BiH možda izgleda nemoguće, EU se odlučila na radikalan zaokret u energetskom sektoru u pogledu smanjenja emisije ugljen dioksida (CO2). Konkretno, energetskom politikom, usvajanjem Europskog zelenog plana i predviđenim zakonskim mehanizmima određen je cilj potpune dekarbinizacije energetskog sektora do 2050. godine, odnosno, po najnovijim stavovima, redukcije emisije gasova stakleničke bašte do 2030. godine od najmanje 55 % u odnosu na referentnu 1990. godinu.
Prevedeno na jednostavan jezik, ovo za elektroenergetski sektor (EES) znači radikalno smanjenje korištenja fosilnih goriva i gašenje elektrana za proizvodnju električne energije iz tih goriva do 2030. godina, odnosno potpuni prestanak proizvodnje iz termoelektrana (TE) na ugalj i prirodni gas najkasnije do 2050. godine. Ovu strategije bh. javnosti nedavno je predstavio Centar za održivu energetsku tranziciju RESET i Mediteranski forum SSST-ja, koji navodi da zemlje koje su se opredijelile za buduće članstvo u EU, a BiH jeste, moraju implementirati ovu politiku.
Financijska podrška, ali i sankcije
-EU je spremna finansijski podržati politiku dekarbonizacije i to ne samo u zemljama članicama EU nego i u drugim zemljama sa posebnim fokusom na zemlje zapadnog Balkana. Ova podrška, međutim, zavisi, kada je u pitanju energetski sektor, od ispunjavanja obaveza svake države pojedinačno u pogledu dekarbonizacije sektora i ispunjavanja obaveza koje je zemlja preuzela ratificiranjem Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice. Važno je naglasiti da EU planira u narednom periodu imati selektivan pristup u pogledu podrške zemljama ZB u zavisnosti od ozbiljnosti kojom svaka zemlje pristupa ispunjenju svojih obaveza. Ovo, pored ostalog, znači za BiH da će ukoliko želi da učestvuje u programu EU Green Deal-a konačno morati uspostaviti organizovano tržište električnom energijom i prirodnim gasom, urediti sektor prirodnog gasa, funkcionalno razdvojiti energetske kompanije, urediti oblast kvalitete nafte i naftnih derivata, i druge aspekte liberalizacije energetskog sektora na koje se obavezala na osnovu članstva u EnZ, navedeno je iz RESET-a.
Europski zeleni plan je u biti nova strategija rasta EU. Usmjerena je na povećanje blagostanja ljudi smanjenjem emisija stakleničkih plinova uz istodobno povećanje radnih mjesta. Rast mora biti inovativan tj. znanjem-intenzivan i klimatski i resursno neutralan. To znači da se električna energija ne dobiva iz uglja nego iz obnovljivih izvora. Primjerice, prekrivanjem krovova kuća EU će dobiti četvrtinu potrebne električne energije.
Vrijedi istaknuti da će EU mobilizirati oko devet milijardi eura u sklopu IPA programa za razdoblje 2021. – 2027. za ove namijene.
Šansa za bolju budućnost
Jasno je da u BiH ništa ne ide lako, a posebno kada je potrebno mijenjati nešto što je zastarjelo i tromo, tako da i implementacije ove strategije nesumnjivo predstavljaju veliki ekonomski, politički, tehnički i socijalni izazov. Međutim, dekarbonizacija predstavlja i razvojnu priliku.
-Priključivanjem realizaciji Europskog zelenog plana BiH može da izgradi moderan, konkurentan, okolinski i klimatski održiv energetski sistem što je preduslov i za privlaćenje direktnih stranih investicija, pogotovo u industrijsku proizvodnju koja je namijenjena izvozu u EU, naveli su iz RESET-a.
Za BiH je neminovno da se dekarbonizira, jer se na to obvezuju potpisi na Ugovor o energetskoj zajednici, UN Agendu 2030 i Pariški sporazum. Ako ne prihvati ispruženu ruku EU, čekaju je, pored izostanka ino pomoći, vjerojatno sredinom naredne godine, i takse na izvoz električne energije iz fosilnih goriva i na robe proizvodne tom energijom.
Energetski sektor je jedna od najvažnijih privrednih grana u BiH. Međutim, u proizvodnji električne energije BiH se uglavnom oslanja na termoelektrane koje koriste ugalj što je u odgovornom dijelu planete daleka prošlost koju svi žele zaboraviti.
Najnovije izvješće Međunarodne agencije za energiju, objelodanjeno 13. 10. 2020., ističe da je „solar kralj tržišta električne energije“. Sukladno tome, BiH, posebice regija Hercegovine, se treba fokusirati na izgradnju velikih solarnih farmi i stavljanje panela na krovova kuća te objekata malih firmi i zgrada javnih institucija.
Europski zeleni plan je nešto na što će se u BiH tek početi obraćati pozornost. To je prilika za bolju budućnost.
