Posljednjih godina sve više znanstvenika i stručnjaka zanima se za temu dezinformacija i lažnih vijesti, zbog čega je iskusni novinar i komunikolog Lordan Prelog sa suradnicima odlučio na ovu temu napraviti projekt u obliku web stranice, virtualni Muzej lažnih vijesti na kojem se postavljaju sadržaji vezani uz dezinformacije i lažne vijesti.
Muzej lažnih vijesti je inicijativa proizašla iz Instituta za nove medije i elektroničku demokraciju, koji je jedan od suorganizatora međunarodne konferencije Informacijska tehnologija i novinarstvo u Dubrovniku.
Ideja o virtualnom muzeju ‘zakotrljala’ se prije dvije godine, dok je sama web stranica podignuta sredinom listopada 2020. godine.
„Zadnjih godina postavlja se bitno pitanje na kojeg nema cjelovitog odgovora: Kako se boriti protiv lažnih vijesti? Jedan od, po meni najučinkovitijih načina je razvoj medijske pismenosti. Medijska pismenost je sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i slanja različitih medijskih poruka i ona je ključna vještina koja podrazumijeva kritičan način razmišljanja”, navodi Lordan Prelog, dugogodišnji novinar i komunikolog.
Početna stranica Muzeja lažnih vijesti sastoji se od svjedočanstva hrvatskih znanstvenika, novinara i komunikologa, dijela u kojem se izlaže zašto je uopće pokrenut ovaj projekt, prijavnica za tečajeve Muzeja, statistika i najnovijih vijesti koje se prenose iz domaćih i regionalnih portala.
Rubrika s multimedijom sadrži prezentacije, priručnike i edukativne igrice koje se bave problemom dezinformacija.
– Svjedočanstvo o NLO-u iznad Zagreba –
Rubrika sa svjedočanstvima se sastoji od priča novinara i drugih stručnjaka koji se bave ovom temom.
„Zanimljiv je tekst komunikologa i profesora Stjepana Malovića koji je obradio svoje iskustvo s lažnim vijestima potkraj 60-ih godina prošlog stoljeća, konkretno, o tekstu o NLO-u iznad Zagreba. Malović je kao mladi, nadobudni astronom s nekoliko kolega napravio fotomontažu NLO-a. Fotografiju su poslali dnevnom listu ‘Vjesnik u srijedu’ koji je fotografiju i objavio, a nekoliko dana kasnije vijest su prenijele i druge hrvatske novine”, pojašnjava Prelog.
Ciljana skupina su studenti, učenici i mlađa populacija, ali i ostali zainteresirani građani koji mogu na jednom mjestu pronaći vijesti o lažnim vijestima i dezinformacijama te alate i informacije kako prepoznati i boriti se protiv lažnih vijesti.
„Prema definiciji Britanskog parlamenta, lažna vijest je namjerno stvaranje i dijeljenje manipuliranih informacija s namjerom da one zavaraju čitatelja i navedu ga na krivi trag. Ključna je namjera da se ostvari materijalna korist ili da se nekom pojedincu ili instituciji nanese materijalna šteta i šteta na osobnom nivou. Jedan od velikih problema vezanih uz dezinformacije su i teorije zavjere. Sigurno ste čuli za mnoge, od onih da je zemlja ravna ploča, da ljudi nikad nisu sletjeli na Mjesec, a takve teorije se uglavnom oblikuju iz neprovjerenih, odnosno manipuliranih podataka, stvari se vade iz konteksta i onda se na temelju tih odvojenih segmenata stvaraju određene teorije”, navodi Prelog.
– Infodemija i “factcheckeri” –
„Lažne vijesti većinom nalazimo na internetu, pretežno na društvenim mrežama, velik broj ih je i na YouTubeu, koji je također svojevrsna društvena mreža. U vrijeme pandemije pojavio se velik broj videozapisa u kojima razni nazovistručnjaci, osobe koje se znaju predstavljati kao liječnici, a neki zaista to i jesu, produciraju videozapise koji nisu znanstveno potkrijepljeni niti su u skladu s mišljenjima i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Najviše je lažnih vijesti i dezinformacija na Facebooku i na Instagramu, u obliku lažnih plakata i postera, a takve vijesti su puno teže za prepoznati. U detekciji lažnih vijesti pomažu nam tzv. ‘factcheckeri’ kojih i u regiji imamo nekoliko, a to su Faktograf, Raskrinkavanje i Fake News tragač”, kazao je.
Prelog upozorava kako se u ovo vrijeme pandemije koronavirusa pojavila i infodemija, naziv je skovala Svjetska zdravstvena organizacija, a to je poplava lažnih vijesti koje se stvaraju s ciljem protivljenja provjerenim znanstvenim informacijama i službenim politikama država.
„Sve je veći broj pripadnika tzv. antivakserskog pokreta protiv cijepljenja, koje tvrde da je cjepivo stvorio Bill Gates i u njega stavio čip. Ima teorija da se cjepiva rade od matičnih stanica fetusa, postoji čak tvrdnja da je u njih umetnuta RNA koja će oštetiti čovjekov genetski kod. To su sve teorije zavjere koje nisu znanstveno dokazane. Jedna od najsmješnijih je da 5G tehnologija mobilne telefonije pripomaže širenju koronavirusa i da je štetna za ljudsko zdravlje, iako su mnoga istraživanja pokazala da je ta tehnologija manje štetna od 4G mreže. I naravno da nema nikakve veze sa širenjem koronavirusa”, zaključio je.
– Dezinformacije na zapadnom Balkanu –
Lordan Prelog ukazuje na studiju “Mapiranje lažnih vijesti i dezinformacija na zapadnom Balkanu”, nedavno objavljenu od strane Europske komisija koja je pokazala da svaka zemlja na Balkanu ima svoje, posebne, dominantno prisutne narative.
„Tako na primjer u BiH, dezinformacijskim kampanjama potiču se regionalni i međuetnički sukobi, u Srbiji se najveći broj lažnih vijesti odnosi na izbore, na difamaciju javnih osoba i vanjsku politiku zemlje, dok se u Makedoniji dezinformacijskim kampanjama potpaljuje pitanje nacionalnog identiteta, vezano uz situaciju sa Sjevernom Makedonijom i Bugarskom”, iznosi Prelog.
Motivi za proizvodnju lažnih vijesti najčešće su političke ili ekonomske prirode. Politički motivi su slučajevi kada određene grupacije promiču svoj interes usmjeren na vladajuće garniture. Ekonomski motiv je najvidljiviji u ‘clickbaitu’ (mamac za klikove) koji se vodi radi broja klikova.
– Coca-cola pozitivna na koronavirus –
„Medijske redakcije, pojedinci ili institucije proizvode lažne vijesti ili dezinformacije, guraju ih preko svojih internetskih portala ili društvenih mreža s ciljem ostvarivanja što veće vidljivosti, odnosno broja klikova kako bi se naplatili od reklama. Takav je slučaj bio u makedonskom gradiću Veles 2016. u vrijeme kampanje američkih izbora, gdje je veliki broj mladih ljudi iz tog grada otvarao web stranice i proizvodio lažne, obmanjujuće vijesti u korist predsjednika Trumpa, a bile su jako klikane i ostvarivale su korist od Google reklama”, kaže osnivač Muzeja lažnih vijesti.
„Nedavno je u Austrijskom parlamentu jedan od zastupnika testirao Coca-Colu Covid testerom na koronu i tester je pokazao da je Coca-Cola pozitivna. Međutim, ljudi koji se bave provjerom podataka, ‘factchekeri’, utvrdili su da prilikom toga nije napravljen ključni korak, odnosno preskočen je jedan korak u procesu testiranja potreban za ispravan rezultat”, upozorava.
Naime, izostavljen je važan korak, da se uzorak uvijek prvo umetne u kiselinu, tzv. pufer, a tek onda se kaplje dalje. Pufer je tekućina koja održava pH vrijednost stabilnom, u određenom rasponu. Zbog izostanka ovog koraka, kiseline sadržane u Coca-Coli reagirale su s antitijelima koja bi trebala detektirati proteine virusa.
Prelog upozorava da su na temelju te lažne tvrdnje ljudi postali uvjereni da svi testovi daju pozitivan rezultat.
– Razmisliti prije nego što podijelimo vijest –
Ljudi imaju instinkt koji se zove ‘Confirmation bias’ (sklonost potvrdi), potrebu da vjeruju u stvari koje su im bliske, a situacije u kojima se ne slažu s nekim mišljenjem ili vijesti, njih automatski odbacuju, kaže Prelog.
„Istinitost vijesti ne određuje činjenica sviđa li nam se vijest ili ne. Prilikom procjene istinitosti treba razmišljati hladne glave, pokušati biti neutralan i zadržati objektivno mišljenje. Bitno je napomenuti da dezinformacije često utječu na naše emocije. Kada na društvenoj mreži ili na internetu pročitamo neki članak koji u nama probudi najčešće osjećaj bijesa, imamo potrebu to izbaciti iz sebe. Istraživanja su pokazala da se vijesti koje u nama pobude osjećaj bijesa šire najbrže i imaju najveći doseg”, pojasnio je Prelog i zaključio:
“Bitno je razmisliti, ako vijest u vama budi neku emociju, probajte se suzdržati, nabrojati do deset i dobro razmisliti prije nego što ju podijelite na društvenim mrežama”.
