Jeste li jedna od onih osoba koje stalno imaju hladne ruke i stopala? Ako jeste, onda sigurno znate kako taj osjećaj može frustrirati, a pogotovo ako vam ne pomažu niti čarape ili rukavice. Postoje osobe kojima su stopala hladna i ljeti…
No, postoji rješenje i za taj problem. Vjerovali ili ne, pomoći će vam način na koji dišete, barem tako tvrde stručnjaci. O čemu se radi?
Pokazalo se da postoji rješenje za zagrijavanje udova koje ne mora uključivati zamatanje u odjeću – cirkulaciju je moguće poboljšati drugačijim načinom disanja.
Prema Patricku McKeownu, ekspertu za disanje i autoru više knjiga o umijeću pravilnog disanja, hladne šake i stopala vrlo su česti kod osoba koje imaju loš obrazac disanja.
-Dišete li prejako ili prebrzo, vaše krvne žile će se stezati. A kada se one stegnu, smanjuje se „dostava” kisika po cijelom tijelu, što dovodi do smrzavanja prstiju, kaže McKeown.
Za razliku od toga, kod polaganog disanja na nos oslobađa se dušikov oksid, molekula koja ima ključnu ulogu u poboljšanju cirkulacije krvi i dovođenju kisika u sve stanice tijela.
Dalje, kada presnažno ili prebrzo dišete, izbacujete previše ugljičnog dioksida iz organizma, a to nije dobro jer ugljični dioksid je potreban ako vam zatreba biološki osvježivač i u tom slučaju prelazi iz krvotoka u pluća. Osim toga, taj plin pomaže regulirati pH krvi.
– Kada gubite previše ugljičnog dioksida i povećava se pH krvi, tada hemoglobin – glavni prenositelj kisika u krvi – ne ispušta kisik tako lako. A kao što smo rekli, manjak kisika u krvnim žilama često rezultira hladnim šakama i stopalima – kaže McKeown.
Što učiniti?
Loš način disanja nije jedini uzrok hladnih ekstremiteta, to može biti i, primjerice, neravnoteža hormona štitnjače, ali i neki drugi uzrok. Ako imate trajno hladne šake i stopala, svakako o tome razgovarajte s liječnikom.
Ipak, bez obzira na uzrok koji leži iza hladnih udova, pametno je pokušati poboljšati način disanja, jer vam može donijeti različite dobrobiti za zdravlje.
Evo šta savjetuje McKeown…
Ključno je disati na nos. Osobe koje dišu na usta, uobičajeno dišu brže kroz gornji dio prsnog koša. S druge strane, disanje na nos i oslobađanje dušikovog oksida olakšavaju dopremu kisika i hranjivih tvari do svih dijelova tijela. McKeown, koji boluje od astme, rekao je da je uočio promjene na sebi kad je počeo disati na nos.
– Primijetio sam da bih mogao podignuti temperaturu u rukama – kaže.
Možete pokušati i sa specifičnim vježbama disanja, predlaže McKeown. Dlan jedne ruke položite na prsa, a drugi odmah iznad pupka i polako počnite usporavati ritam disanja. Usredotočite se na zrak koji ulazi kroz nos te nastojte stvarno opušteno, polagano i nježno izdisati.
– Osjećaj žudnje za zrakom ili pojavljivanje želje za ponovnim udisanjem znak je da se povisila razina ugljičnog dioksida u krvi, a to može pomoći zagrijavanju ekstremiteta – govori McKeown.
Vrijedi probati. Možda ‘upali’…
