Izgradnja Andrićgrada, spornog projekta kontroverznog režisera Emira Kusturice koji je simbolično započet na Vidovdan 28. jula 2011. godine, gotovo je završena. Sljedeće godine očekuje se završetak unutrašnjih radova na crkvi i hotelu, a nakon toga projekt bi i službeno trebao biti završen.
Andrićgrad, grad koji je dobio ime po nobelovcu Ivi Andriću, kojeg Kusturica neizmjerno poštuje, nalazi se na ušću Bijelog Rzava u Drinu, u neposrednoj blizini čuvenog mosta Mehmet-paše Sokolovića. Prostire se na 23.000 kvadrata. Direktor ovog projekta Žan Marjanović kazao je u izjavi za agenciju Anadolija (AA) kako je do sada nasuto oko 150.00 kubika nasipa, što je apsolutni rekord u regionu kada je u pitanju gradnja.
Andrićgrad je, objašnjava, osmišljen kao arhitektonski vremeplov. Na samom ulazu u grad može se primijetiti osmanlijska arhitektura. Od sredine glavne ulice koja nosi naziv Mlada Bosna počinje vrijeme Austro-Ugarske.
U 23.000 kvadrata Andrićgrada, u ulici Mlada Bosna, smješteni su knjižara, kafići, pizzeria, galerija, poslovnica ”Nove Banke”, poslovnica ”m-Tela” i mnogi drugi sadržaji.
Pored toga, u Andrićgradu je izgrađen Andrićev institut, zgrada pozorišta i hosteli za studente koji će živjeti tu dok budu studirali na Univerzitetu lijepih umjetnosti.
U centru Andrićgrada nalazi se spomenik nobelovca Ive Andrića, a iza njegovih leđa općinska zgrada, zgrada Hidroelektrane Višegrad, te crkva i hotel, čiji radovi iznutra trebaju biti gotovi sljedeće godine. Crkva, smještena na Njegoševom trgu, smatra se biserom ovog projekta, jer je izgrađena u rekordnom roku od 65 dana.
“Kamen koji smo koristili u izgradnji crkve isporučila nam je turska firma iz Konye i zaista smo jako zadovoljni saradnjom sa Turskom. Mislim da će se nastaviti naša saradnja sa turskim klesarima jer su bili vrlo profesionalni. Ovdje dolaze i Turci. Mnogi od njih koji dođu u Sarajevo, dolaze u Višegrad da vide most Mehmed-paše Sokolovića, a posjete i Andrićgrad. Mi čak imamo u planu da jedan od segmenata ovog gradića bude otomanski dio gdje će da bude šadrvan, restoran i smještajni kapaciteti. To bi ustvari trebalo da predstavlja onaj karavan ili konak iz Andrićeve knjige”, pojasnio je Marjanović.
Dodao je da su zadovoljni brojem posjetioca. Tvrdi da je do sad Andrićgrad posjetilo oko 50.000 turista.
“Andrićgrad još nema dovoljno smještajnih kapaciteta za sve one koje žele tu ostati, ali sljedeće godine će biti završen hotel i hosteli za sve one koji budu htjeli tu provesti duže vremena, pogledati pozorišnu predstavu ili premijeru svjetskih filmova”, govori naš domaćin.
Komentirajući navode o tome kako Andrićgrad mijenja sliku i percepciju cijelog Višegrada, Marjanović je istakao da Andrićgrad ne mijenja samo sliku grada Višegrada već i cijelog regiona.
“Andrićgrad je sad razlog zbog čega ljudi ostaju u Višegradu, a prije Andrićgrada se malo šta dešavalo ovdje. A oni koji optužuju Andrićgrad dovoljno su dugo bili na vlasti, a nikada nisu ništa dobro uradili za ovaj grad. Ako izađete sad van kapija Andrićgrada i pogledate, vidjet ćete da fasade zgrada i kuća izgledaju isto kao i prije 30 godina. Tako da Andrićgrad definitivno mijenja sliku grada i regiona, ali u pozitivnom smislu”, poručio je direktor Andrićgrada.
Sa njim se slaže i Višegrađanka Mileva Pecikoza.
“Iz Višegrada sam. Stvarno mi je drago što je izgrađen Andrićgrad, posebno radi crkve u njoj, jer sam pobožna. Ko je pravio nije mi uopše bitno i nemam ništa protiv Andrićgrada. Nešto se dešava. Neko će doći da obiđe Andrićgrad, pa će obići i ostalo. On mijenja izgled Višegrada, ali ga čini sve ljepšim”, rekla je ona.
Željko Sukurović je došao iz Srbije kako bi posjetio Andrićgrad.
“Došao sam tu da vidim kako ovo sve izgleda. Oduševljen sam, jako je lepo. Ima još nekih radova za završiti, ali mislim da je fino, mnogo lepo. Ne znam šta se sve ovdje nalazi od objekata, ali obići ću sve. Mislim da je ovo skroz pozitivno”, kazao je Sukurović.
-Višegrad u Andrićgradu?-
Mišljenje Bošnjaka o Andrićgradu pak se razlikuje. Oni, uz ostalo, smatraju da Andrićgrad postoji kako bi se prekrila krvava povijest tog kraja i činjenica da je tu, kako kažu, počinjen genocid i ubijeno najmanje 3.000 osoba bošnjačke nacionalnosti, od djece do staraca. Treba se, vele, sjetiti da su pripadnici Vojske RS, potpomognuti iz Srbije i Crne Gore, u junu 1992. godine samo u jednom slučaju zarobili, a potom zapalili 70 djece, žena, starih i iznemoglih osoba, samo zato što su bili Bošnjaci. To je bliska prošlost koju Kusturica naprosto želi preskočiti, zaobići, tretirati na način kao da se nije dogodila. Ista je to, pričaju Bošnjaci, ideologija kao i kod onih kojima je bila sporna i spomen-ploča koja govori o zločinima nad Bošnjacima.
Predsjednik Skupštine opštine Višegrad Suljo Fejzić u izjavi za agenciju Anadolija kazao je kako je izgradnja Andrićgrada uzrokovala promjene u odnosima među ljudima u Višegradu.
“Sama izgradnja ovog objekta izazvala je promjene prije svega u političkim odnosima, a onda i u odnosima među ljudima, privredi i svmu ostalom. Jer politički odnosi su se izoštrili do te mjere da politički predstavnici pojedinih stranaka ne odlaze u taj dio grada. Bošnjaci koji žive ovdje uglavnom taj dio grada ne smatraju dijelom koji je njihov, već kao dio grada koji je tu i koji najčešće služi kao kamen spoticanja samom suživotu i daljnjem prosperitetu Bošnjaka u ovom gradu”, komentira Fejzić.
Smatra da se što prije mora riješiti problem Andrićgrada.
“Plašim se toga da ne bude Višegrad u Andrićgradu, a ne Andrićgrad u Višegradu. Taj grad se treba što prije uklopiti u kompletnu cjelinu Višegrada, da Višegrad ima koristi i od ovog što već postoji, a i od Andrićgrada. Ne treba bježati od te činjenice, već je treba prihvatiti i gledati kako da se iskoristi za dobrobit ovog naroda, kako Srba tako i Bošnjaka. Pa, možda i proširiti i nadograditi Andrićgrad, gdje bi tu onda bili simboli i Bošnjaka koji su vijekovima živjeli u Višegradu. A ako ništa onda kao znak zahvalnosti onim ljudima koji su dali tu zemlju ili kojima je oduzeta zemlja da se izgradi Andrićgrad”, nastavio je Fejzić.
Mnogo je onih koji podsjećaju i na činjenicu da je Andrićgrad podignut na oduzetoj zemlji zemljoposjednika Pašana Hadžića.
Predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Višegrad Bilal Memišević kazao je kako su u Andrićgradu mnogi ljudi i porodice “našli svoju nafaku” i da je to dobro, iako se on ovom projektu protivio od samog početka.
“Poznato je da je to najveći projekt u Višegradu i ovoj regiji nakon izgradnje hidroelektrane na Drini. Ono što je problem u tom projektu je njegova ideološka pozadina. Sama činjenica da taj projekt finansiraju Vlada Republike Srbije i Vlada Republike Srpske, onome koji iole šta razumije, govori dovoljno”, pojasnio je on.
Memišević je naglasio kako smatra da većina Bošnjaka u Višegradu ima slično mišljenje poput njega. On kaže da niko ne osporava da je Andrićgrad lijep, ali zamjera to što su izostavljeni Bošnjaci u tom vremeplovu.
“Naravno da bi u tom vremeplovu trebalo da bude i nas Bošnjaka. Ja neću da sam poistovjećen sa turskom tradicijom i kulturom. Ono što je isto između Bošnjaka i braće Turaka jeste vjeroispovijest, odnosno Islam i ništa drugo. Bošnjaci su narod sa svojim identitetom, sa svojom kulturom, sa svojom tradicijom i vjerom. Ja od toga ništa od toga nisam vidio u Andrićgradu, koji sam posjetio više puta. Vidio sam da Bošnjaci za prvomajske praznike i sad za godišnje, idu u Andrićgrad, slikaju se i vjerovatno da se lijepo osjećaju. Međutim, velika se ideološka pozadina krije iza toga, iako se nastoji ostaviti utisak da je sve to super. Naravno, Bošnjaci kao i uvijek sve olahko prihvataju”, komentira Memišević za agenciju Anadolija.
-Andrićgrad nema budućnosti-
Građanin Višegrada Samir K. govori kako je Andrićgrad trenutno zanimljiv, ali da sumnja da ima perspektivu u budućnosti.
“Moje mišljenje je da će Andrićgrad u budućnosti biti scenografija za neki film koji hoće da snimi dotični Kusturica. Moguće je da će ono privući turiste, ali, ipak, mislim da je to više politika u igri. Andrićgrad je izgrađen na najljepšem dijelu Višegrada. To je jedan dio grada za kojeg su Višegrađani emotivno vezani. To je bio jedan od najljepših sportskih parkova u Višegradu”, rekao je Samir.
-Strancima ispričati istinu-
Samir nadalje tvrdi da Andrićgrad ne može nikad prevazići most Mehmet-paše Sokolovića, jer njega ne može ništa zamijeniti.
“Andrićgrad će možda biti zanimljiv na početku, jer je atrakcija i nešto novo. Grad svakako ne može živjeti samo od turista. To je moje mišljenje. Ja mislim da je to više ”Inat-grad’, u pravom smislu riječi inat, nego što je Andrićgrad”, navodi Samir.
Smatra da se moraju voditi kampanje kako bi i stranci koji dođu u Višegrad, uprkos Andrićgradu, znali o krvoprolićima koja su se tu dešavala. “Jer, ako se ne bude radila kampanja da se kaže ono što se desilo u Višegradu, turisti koji dođu tu znat će samo ono što im se u Andrićgradu prezentuje”, zaključuje Samir.
