Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH, nakon što je 5. jula dobio podršku Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, usvojili su i delegati Doma naroda Parlamenta FBiH u nastavku 12. sjednice, 9. septembra.
Program ekonomske stabilizacije i oporavka Federacije BiH 2020-2021. godina, kao pretpostavka za održiv i ubrzan rast u 2022. godini je među mjerama s ciljem unapređenja poslovnog ambijenta, predvidio usvajanje novog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH, kao preduslova za rast i razvoj obrtništva, odnosno male privrede u Federaciji BiH.
Novim Zakonom su obrtnicima ponuđene brojne pogodnosti, a jedna od njih je omogućavanje vanjskotrgovinskog poslovanja. Nadalje, ukinuta je podjela obrta na vezane i posebne čime je, prvi put, omogućeno obavljaje pojedinih vrsta obrta i bez stručne spreme, koja je velikim dijelom sprečavala osobe, posebno mlade ljude da registruju željeni obrt, a bez nepotrebnih administrativnih prepreka.
Među novim zakonskim rješenjima su skraćena procedura i pojednostavljenje registracije obrta, omogućavanje pribavljanja dokumentacije po službenoj dužnosti, te ograničeno izvršenje nad imovinom obrtnika.
Obrtniku je omogućeno obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju osnovne ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti obuhvaćene rješenjem. Bitna je i novina da je fizičkim osobama i penzionerima omogućeno obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja.
Zakon predviđa obrtni registar kao informacioni sistem za upravljanje procesom registracije i obradu podataka o obrtima, kojim će upravljati Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, a koji će sadržavati i podatke o obrtnicima i osobama koje obavljaju srodnu djelatnost i domaću radinost i, što je najbitnije, čiji je upis obavezan u skladu sa ovim zakonom.
Zakon ne propisuje obavezu izdavanja obrtnice kao isprave, što rezultira jednim parafiskalnim nametom manje u odnosu na dosadašnja zakonska rješenja, a obrt je definisan kao osnovno, dopunsko i dodatno zanimanje.
Novo je rješenje i da, osim vlasnika ostvarenog patentnog prava, obrt može osnovati i vlasnik industrijske svojine.
Visina članarine u Obrtničkoj komori je značajno umanjena i ne može biti propisana u iznosu većem od 0,5 posto od osnovice za obračun doprinosa za prethodnu godinu koju objavljuje Federalno ministarstvo finansija (dosad je iznos bio jedan posto).
Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH urađen je u interesu obrtnika i zakonodavca istovremeno, obzirom da će period registracije obrta biti značajno skraćen, evidencija obrtnika podignuta na značajno veći nivo.
Mogućnost registrovanja obrta je ponuđena svim koja imaju ideju, a prepušteno je tržištu da oblikuje obrtnika bez obzira na njegovo formalno obrazovanje, što je dosad bio limitirajući faktor.
Sve ovo je veliki doprinos suzbijanju sive ekonomije, a novi Zakon omogućava svim zainteresovanim poduzetnicima da budu dijelom bosanskohercegovačke ekonomije na značajno jednostavniji način, saopćeno je iz Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.
