Kompanija Mastercard je objavila rezultate novog istraživanja o svijesti i stavovima javnosti prema sivoj ekonomiji. Studija, koju je proveo IPSOS u 10 zemalja Istočne Evrope (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Srbija, Slovačka, Slovenija Rumunija) otkrila je da se više od 80% ispitanika protivi sivoj ekonomiji i da pozivaju svoje vlade u borbu protiv nje. Spremni su promijeniti svoje kupovne navike kada shvate da bezgotovinska plaćanja i uzimanje fiskalnih računa pomažu u borbi protiv nezakonite trgovine.
U gotovo svim zemljama koje su obuhvaćene istraživanjem, većina građana je svjesna sive ekonomije i doživljavaju je kao negativnu pojavu. Većina (69%) razumije da siva ekonomija smanjuje sredstava koja trebaju biti na raspolaganju za javne usluge, npr. obrazovanje, zdravstvo ili putnu infrastrukturu. Više od 70% razumije da prikrivanje prihoda od poreskih vlasti ima negativan utjecaj na ekonomski rast i dovodi do nelojalne konkurencije.
Siva ekonomija u BiHPrema izvještaju pod nazivom “Smanjenje sive ekonomije putem elektronskih plaćanja”, koju je EY pripremio za Mastercard 2016. godine, vrijednost sive ekonomije u istočnoj Evropi varira od 11,3% do 25,5% BDP-a u različitim zemljama. Najzastupljenija je u Bosni i Hercegovini (25,5% BDP-a), dok je najmanji nivo sive ekonomije u odnosu na BDP u Češkoj (11,3%). |
Podaci za BiH su slični – 76% ispitanika je izjavilo da su čuli za sivu ekonomiju i većina je povezuje sa neprijavljivanjem radnika (66%), neregistrovanjem dijela ili svih prodajnih transakcija (50%) i skrivanjem dijela ili sveg prihoda preduzeća (49%). Svijest o sivoj ekonomiji praćena je i razumijevanjem nekih od posljedica: 87% građana BiH se slažu što je viši nivo sive ekonomije, to su manje mogućnosti države da pruži građanima javne usluge, dok 88% shvata da siva ekonomija ograničava ekonomski rast zemlje i dovodi do nelojalne konkurencije među preduzećima (84%).
Dakle, više od 80% CEE potrošača bi pozvale svoje vlade da preduzmu korake u borbi protiv sive ekonomije (u rasponu od 72% u Poljskoj do 93% u Bosni i Hercegovini).
Potrošači nesvjesni svoje uloge u borbi protiv sive ekonomije
Ispitani potrošači razumiju da neregistrovanje svih ili nekih prodajnih transakcija, kako bi se izbjegao porez, doprinosi rastu sive ekonomije. Međutim, kao što pokazuje i Mastercard studija, mnogi ne shvataju da njihove navike pri kupovini zapravo mogu napraviti razliku. Skoro polovina ispitanika (45%) uzima fiskalni račun samo onda kada znaju da će im trebati. Građanima BiH je postavljeno pitanje o rješenjima za smanjenje sive ekonomije. Kao rješenja, koja vlada može nametnuti, najčešće su naznačili obavezu trgovaca da posjeduju i koriste fiskalne kase (58%), dok je trećina ispitanika istakla nagradne igre sa fiskalnim računima. Kada su u pitanju aktivnosti koje građani mogu sami preduzeti, najčešće je naznačeno traženje fiskalnog računa i izbjegavanje prodajnih mjesta bez fiskalnih kasa -60% i 53%
Osim toga, CEE potrošači nisu svjesni da bezgotovinska plaćanja mogu značajno pomoći u suzbijanju sive ekonomije. Samo 37% ispitanika širom regiona identifikovali su plaćanje karticom umjesto gotovine, kao jedan od načina kako bi se smanjila siva ekonomija. U Mađarskoj ova brojka je 13%, jedan od najnižih nivoa svijesti u Istočnoj Evropi, dok u Bosni I Hercegovini iznosi 21%.
“Da” za registraciju prodajnih transakcija i plaćanja elektronskim putem
Kada potrošači shvate da njhovo ponašanje prilikom kupovine može napraviti razliku, spremni su da ga mijenjaju. Gotovo 80% ispitanika širom regiona žele češće plaćati elektronski (od 60% u Sloveniji i 63% u BiH do 82% u Srbiji i 85% u Rumuniji; 76% u prosjeku u regiji Istočne Evrope), kada znaju da elektronske i registrirane transakcije mogu pomoći u smanjenju sive ekonomije, te uzimaju račune za svaku transakciju (od 71% u Češkoj do 90% u BiH i 94% Bugarskoj; 86% u prosjeku u regionu).
Prema EY studiji “Smanjenje sive ekonomije putem elektronskih plaćanja”, koju je Mastercard naručio 2016. godine, pasivna komponenta sive ekonomijepredstavlja većinu sive ekonomije u regionu Istočne Evrope. Potrošač je “pasivan”, u smislu da nema koristi od neprijavljivanja transakcije i često nije ni svjestan da trgovac ne prijavljuje prodaju poreskim vlastima.
Artur Turemka, generalni direktor za tržišta Balkana u kompaniji Mastercard, rekao je:“Naša studija pokazuje da su ljudi širom CEE zapravo saveznici vlada u borbi protiv sive ekonomije. Međutim, često potrošači ne znaju da njihovo kupovno ponašanje može napraviti razliku. Tek kada shvate vezu između registrovanja njihove svakodnevne kupovine i mogućnosti da dobiju opipljive koristi od bolje javne usluge, spremni su da promijene svoje navike pri kupovini. Stoga, postoji potreba da se intenziviraju obrazovne aktivnosti na podizanju svijesti građana o njihovoj ulozi u ograničavanju sive ekonomije. Bezgotovinsko plaćanje je posebno efikasan način da se to postigne, jer ga potrošači već rado koriste i smatraju brzim, praktičnim i sigurnim načinom plaćanja.”
| Mastercard je članica radnog tijela Vijeća stranih investitora za borbu protiv sive ekonomije, organizacije koja je pokrenula dijalog i počela aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije u zemlji. Vijeće stranih investitora se osvrnlo i na rezultate ove studije: “Izuzetno nam je drago da naše članice poput kompanije Mastercard također nastoje da ukažu na problem prisutnosti sive ekonomije u Bosni i Hercegovini. Istraživanje Mastercarda koje je proveo Ipsos na temu sive ekonomije među građanima BiH, pokazalo je jako zanimljive rezultate. Izuzetno nam je drago da među građanima postoji jako visok stepen svjesti o prisutnosti sive ekonomije, te da su svjesni da oni, pored mjera države, mogu na različite načine dati značajan doprinos u njenom smanjenju i suzbijanju.” |
Ovaj novi izvještaj također otkriva da visok nivo svijesti o sivoj ekonomiji povlači za sobom velika očekivanja od vlade da se bori protiv nje. U Bosni i Hercegovini, Srbiji, Bugarskoj i Hrvatskoj, ispitanici su mišljenja da se potrošači trebaju pridružiti borbi protiv sive ekonomije, ograničavajući mogućnosti poslovnim subjektima da sakriju svoje prihode.
Pasivna siva ekonomija je uzrokova gotovinskim isplatama, gdje je jedna stranka – potrošač “pasivna”, u smislu da nema koristi od neprijavljivanja transakcije, niti je svjesna da doprinosi širenju sive ekonomije kroz gotovinsko plaćanje.
