Novi kineski zakon o plovidbi zahtijeva da većina plovila koja prolaze vodama na koje Peking polaže pravo moraju dostaviti detaljne informacije državnim tijelima i angažirati kineske kapetane.
Novi pomorski zakon, koji je stupio na snagu 1. septembra, prijeti da još više produbi sporove u Južnom kineskom moru koji pogađaju Kinu i zemlje jugoistočne Azije te će potaknuti već rastuće tenzije sa Sjedinjenim Državama u spornim vodama.
Kineska Uprava za pomorsku sigurnost u saopćenju od 27. augusta je navela da je pet kategorija stranih plovila, a to su podmornice, plovila na nuklearni pogon, brodovi koji prevoze radioaktivne materijale, brodovi koji prevoze velike količine nafte, hemikalije, tečni gas ili druge otrovne materije, kao i plovila koje bi mogla ugroziti kinesku sigurnost pomorskog saobraćaja, potpadaju pod zakon, izvještava Asia Times.
Strano plovilo morat će dostaviti podatke uključujući imena i brojeve brodova, nedavne lokacije, brojeve satelitskih telefona i opasnu robu, navodi se u saopćenju.
Ako se pogleda sa objektivne strane, to i nisu tako problematične odredbe-osim ako se tumačenje definicije “kineskih teritorijalnih voda” odnosi na gotovo cijelo Južno kinesko more, kako se tvrdi u njegovoj širokoj i žestoko osporavanoj definiciji linije razgraničenja koju koristi Narodna Republika Kina za svoja potraživanja nad većim dijelom Južnokineskog mora.
Kina je poslednjih godina pojačala svoje vojno prisustvo u Južnom kineskom moru, uključujući izgradnju veštačkih ostrva i vazdušnih baza.
Južno kinesko more postalo je jedno od mnogih tačaka napetosti u odnosima između Kine i SAD, pri čemu Vašington odbacuje, ono što naziva, nelegalnim teritorijalnim pretenzijama Pekinga u ovim vodama bogatim resursima na koje pravo polaže više zemalja jugoistočne Azije.
Uz obale Južnog kineskog mora nalaze se Narodna Republika Kina, Tajvan, Filipini, Malezija, Brunej, Indonezija, Singapur, Tajland, Kambodža i Vijetnam. Južno kinesko more Karimatskim prolazom povezano je sa Javanskim morem.
