Zapadni Balkan je, nažalost, uvijek sigurnosno pitanje za Evropu, kazao je u intervjuu za agenciju Anadolija (AA) zastupnik u njemačkom Bundestagu iz reda njemačke Socijaldemokratske partije (SPD) Josip Juratović. Jedan je od najpoznatijih sindikalnih aktivista u južnoj Njemačkoj.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, koju po anketama podržava 70 posto građana Njemačke, na ovogodišnjim izborima u toj zemlji priželjkuje treći mandat. A sve više informacija govori da Merkel razmišlja i o uključivanju Juratovćevog SPD-a u vlast. Zbog toga su njegove poruke važne.
Juratović za AA govori da Evropska unija (EU) trenutno ima fokus na druge probleme koji su teži i veći, pa je Zapadni Balkan ”malo ispao iz fokusa”.
”Ali, Evropa je apsolutno svjesna da pred vratima treba stabilnost i mir. A Zapadni Balkan je pred vratima EU. Pogotovo sada kada Hrvatska ulazi u EU. Ulazak Hrvatske u EU će pokrenuti mnoge stvari u regiji”, kazao je Juratović za AA.
Vjeruje kako posljednje napetosti na jugu Srbije i sjeveru Kosova neće voditi ka ozbiljnijim sukobima.
”Mislim da će ova Vlada Srbije voditi taj proces ka pozitivnom završetku. Jer, ta nacionalistička struja je sve to na Balkanu i počela, pa sa njom sve treba i završiti kako bi se stvorila jedna vrsta stabilnosti u toj regiji. U fokusu je financijska kriza u Evropi. Zapadni Balkan, odnosno Kosovo, Srbija i Bosna i Hercegovina nisu momentalno u fokusu pažnje. To mi je žao jer mi pokušavamo i tu temu staviti na dnevni red u diskusijama oko različitih pitanja prema njemačkoj vladi. Dakle, da se malo više pažnje posveti i toj regiji”, objašnjava Juratović.
Govoreći o potencijalnom ponovnom uvođenju viza za zemlje Zapadnog Balkana zbog povećanja broja lažnih azilanata, Juratović vjeruje da se to neće dogoditi.
”Mi smo se godinama borili da se ukine taj vizni režim. Jer, nam je jako bitno, govorim u svoje osobno ime i ime SPD, da se otvore vrata mladim ljudima u svijet, da mogu vidjeti kako funkcioniraju društva u drugim dijelovima Evrope, a da bi mogli graditi svoju budućnost u regiji. Ne znam koliko je to što se dešava oko azilanata organizirano od određenih kriminalnih struktura, ali činjenica je da postoji masovno traženje azila u Njemačkoj i EU. To nema veze s političkim azilom koji se uglavnom traži. To su uglavnom ljudi koji ovdje dolaze iz ekonomskih razloga i imaju ekonomskih i socijalnih problema”, komentira on.
Na pitanje da li se ukidanje bezviznog režima za Balkan može nametnuti kao jedna od centralnih tema ovogodišnje izborne kampanje u Njemačkoj, Juratović je ponovio kako ne vjeruje da će doći do ponovnog uvođenja viza. No, ne isključuje mogućnost da će biti pojedinaca koji će govoriti na tu temu i tražiti odgovornost vlasti. Upozorava na veliku štetu koja može da se nanese.
”Grupama koje dolaze u Njemačku tako se neće pomoći. Štoviše, bit će izloženi mržnji, a to može biti i kontraproduktivno. Tako da sam ja mišljenja da se zemlje iz kojih ti ljudi dolaze trebaju proglasiti politički sigurnim zemljama. I to bi bilo najbolje rješenje, jer u tom slučaju politički azil koji se često traži jednostavno propada. I, zaista, ni u jednoj od zemalja Zapadnog Balkana nema političkih prognana. Ima političkih problema, ali nema političkih progona”, iznosi Juratović svoje viđenje rješenja.
Upitan da li proces ulaska Hrvatske u EU ove godine može biti blokiran zbog protivljenja Slovenije, pa čak i Njemačke, a o čemu se prije nekoliko mjeseci upravo u Bundestagugovorilo, Juratović odgovara:
”Jedna je činjenica. Hrvatska mora ispuniti sve preostale uvjete da uđe u EU. Bilo je problema na jesen oko nekoliko točaka, što u Njemačkoj i EU izaziva određena pitanja. Pogotovo kod onih koji su skeptični ka proširenju prema EU. Međutim, taj požar je sada ugašen. Ali, ponavljam, Hrvatska mora ispuniti te uvjete i ona će ih i ispuniti”.
Međutim, dodaje on, pitanje odnosa Slovenije i Hrvatske nije vezano za ispunjavanje uvjeta za pristupanje EU.
”To je pokušaj, ne bi rekao ucjene, već nastojanja Slovenije da na ovaj način riješi svoja otvorena pitanja sa Hrvatskom. Dakle, da se taj proces ubrza. Sloveniji bi trebalo biti u interesu da Hrvatska uđe u EU. Mislim da će se sve završiti na najbolji način. Ne vjerujem da će biti stopiran ulazak Hrvatske u EU. Sloveniji ne bi trebalo biti u interesu sa bude vanjska granica EU. To joj šteti ekonomski i na druge načine. Vjerujem da Slovenija ima toliko odgovornosti da neće ići do te mjere da blokira Hrvatsku”, podvukao je Juratović.
Budućnost BiH ovisi njenim građanima
Govoreći o budućnosti BiH i stalnim prijetnjama njenom nestanku, Juratović napominje da su granice u Evropi nepromjenjive.
”Dakle, to stoji kao činjenica. Kakva će biti budućnost BiH to ovisi i o samim građanima BiH, ovisi o tome kako će se izjasniti na sljedećem popisu stanovništva, da li će se politička scena orjentirati prema nacionalizmu ili prema činjenici da su svi građani isti i da imaju ista prava i dužnosti. Izvana gledano stav je jasan – BiH je priznata kao suverena država, takva kakva je. Unutrašnja pitanja mora riješiti sama BiH. Čim se riješe unutrašnji i politički problemi, to će se kasnije odraziti na ekonomiju i socijalni položaj građana”, istakao je.
Ubrzati ulazak Turske u EU
Kad je, međutim, u pitanju ulazak Turske u EU, Juratović smatra da je ”i jednoj i drugoj strani u interesu da do toga dođe što prije”.
”To bi, na kraju, bio interes za cijelu regiju Zapadnog Balkana, ali i za daljnji razvoj Grčke. Na taj način bi se upravo riješio problem evropske integracije prema jugu i jugoistoku Evrope. Time bi se stvarno i Grčkoj pomoglo jer ne bi bilo granice i ne bi ta zemlja bila zatvorena. U svakom slučaju, to je jako pozitivno. Treba i dalje istrajavati na tom procesu integracije Turske u EU. Mada to nije jednostavan proces zbog situacije u kojoj se nalazi EU. Ali, napominjem, potrebno je da se ubrzaju procesi i dogovori oko približavanja Turske EU. Taj proces, ponavljam, mora da se pojača i ubrza”, konstatirao je Juratović.
Dobrodošla pomoć Turske na Balkanu
Komentirajući ulogu Turske na Balkanu, Juratović ističe da je svaka pomoć u pravcu stabilnosti, mira i evropskiih integracija dobro došla.
”Ako Turska želi pomoći Zapadnom Balkanu, bez obizra da li se radilo o BiH, Srbiji, Kosovu, Albaniji ili Makedoniji, ako je, dakle, u tom smislu usmjerena ta suradnja, ona je u svakom slučaju dobro došla. Građani zemalja Zapadnog Balkana moraju to shvatiti kao neku vrstu pomoći da bi što prije došli do EU. Ako su akteri u regiji i van nje opredijeljeni na tom putu, onda je ta pomoć dobro došla”, dodao je on.
