Prva rasprava o mogućnosti uvođenja poreza na banke i financijske transakcije, koju su u utorak u Bruxellesu održali ministri financija Evropske unije, pokazala je da o tome nema suglasnosti među zemljama članicama.
Načelno postoji volja da se banke oporezuju, ali nema suglasnosti za što bi služio tako prikupljen novac.
Evropska komisija se zauzima za to da se taj novac polaže u poseban fond koji bi služio za spašavanje posrnulih banaka, a dio zemalja članica tvrdi da to mora ostati u njihovim proračunima.
Komisija je još u maju predložila da se novac koji bi se ubrao oporezivanjem banaka doznačuje mreži nacionalnih fondova za upravljanje mogućim stečajevima insolventnih banaka.
Poreze na banke već su uvele Švedska i Mađarska, a na to se pripremaju Njemačka, Francuska i Velika Britanija.
Zemlje članice također su podijeljene u pogledu uvođenja poreza na financijske transakcije, poput prodaje ili kupnje dionica. Najveći zagovornik tih poreza je Njemačka, a najsnažnije im se protivi Velika Britanija.
Za razliku od poreza na banke, za poreze na financijske transakcije poželjno je da se uvedu na međunarodnoj razini. Ako bi se to uvelo samo u Evropi, otvorila bi se mogućnost da se sve financijske aktivnosti premjeste u druge dijelove svijeta. Stoga se u EU najprije žele o tome dogovoriti između sebe i onda s jedinstvenim stajalištima nastupiti u pregovorima s međunarodnim partnerima.
Njemačka, usprkos tome, prenosi Hina, smatra da bi bilo dobro uvesti porez na financijske transakcije ako se i ne postigne globalni dogovor.
(Fena)
