Španski arheolog i naučni direktor neprofitne privatne istraživačko-obrazovne organizacije posvećene dokumentiranju, monitoringu i zaštiti globalnog kulturnog i prirodnog naslijeđa Global Digital Heritage (GDH) Victor Menchero ovih dana boravi u pripremnoj posjeti Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine i Muzeju Sarajeva, gdje vrši odabir eksponata i kulturnih spomenika koje će sa svojom ekipom digitalizirati u junu ove godine.
Tim projektom BiH se uključuje u proces digitaliziranja kulturnog naslijeđa, a krajnji je cilj njegovo očuvanje te ostavljanje neizbrisivog traga o njegovoj ljepoti i jedinstvenosti.
– Sa tim institucijama kulture dogovaramo koje bi objekte ili artefakte trebali raditi. Planiramo da u junu ove godine digitalizujemo oko 300 artefakta, a pokušat ćemo digitalizirati i Svrzinu kuću korištenjem drona, kao i Rimsku vilu na Ilidži te Brusa bezistan – kazao je Menchero u intervjuu za Fenu.
Pojasnio je da u procesu digitalizacije koriste fotogrametriju, a to je tehničko-znanstvena disciplina i metoda prikupljanja podataka s distance korištenjem fotografskih snimaka iz zraka, a potom se uz pomoć hiljade fotografija kreira 3D model.
Svrha 3D modela, pojašnjava on, je da se digitaliziraju monumenti i građevine kulturne baštine u kakvom su trenutnom stanju, a ne kako bi trebali da izgledaju.
– Dakle, ne radimo rekonstrukciju, već prikazujemo realno stanje objekta, artefakta. Fokusiramo se na geometriju objekta, ali i teksturu, da korisnik može osjetiti kako to sada izgleda – naglasio je on.
Tako na primjer, dodaje Menchero, ukoliko niste u mogućnosti da posjetite neki objekt onda iz udobnosti svog doma možete pogledati kako on izgleda ili neki artefakt muzeja, na primjer prsten, te na osnovu tog 3D modela moći ćete da razaznate da li je od zlata ili srebra, jednostavno da osjetite kakav je taj prsten.
Korištenje 3D tehnologije, tačnije digitalizacije od velikog je značaja za kulturnu baštinu, a Menchero je podsjetio da je u Nacionalnom muzeju Brazila prošle godine izbio veliki požar u kojem je zauvijek nestalo oko 20 miliona artefakata.
– Zato tehnikom 3D digitalizacije artefakti mogu biti očuvani. Čak štaviše, možemo da očuvamo ne samo tu digitalnu formu, već da 3D printerom, u kamenu naprimjer, napravimo istu fizičku repliku artefakta – naveo je on.
Za projekt digitalizacije potrebna su znatna sredstva. No, iako je teško govoriti o konkretnom iznosu, jer osim tehničke opreme uključeno je nekoliko faktora te čitav tim ljudi, za ovu godinu Menchero smatra da bi vrijednost projekta iznosila oko 20.000 američkih dolara.
Saradnici na projektima koje će raditi u BiH bit će i stručnjaci iz naše države, studenti-doktoranti, a u tu svrhu je Manchero studentima Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu održao predavanje o digitalizaciji kulturnog naslijeđa najsavremenijim tehnologijama, te im predstavio naučno-istraživački rad iz virtuelne arheologije, mnogobrojne 3D modele kulturnog naslijeđa koje je radio u okviru GDH, kao i plan digitalizacije bh. kulturnog naslijeđa u saradnji s Udruženjem za digitalizaciju kulturne baštine Digi.ba.
– Mi smo nevladina organizacija i želja nam je da podijelimo znanje sa studentima koji su zainteresirani da uče. Želimo da osposobimo bh. studente kako bi sami mogli da digitaliziraju svoju kulturnu baštinu – naglasio je Menchero.
Studentima je pokazao metode i softvere koje koriste prilikom digitalizacije kulturne baštine u svijetu, lasersku metodu skeniranja, slikanje dronom, geološku fotogrometriju, mogućnosti koje današnja tehnologija nudi za očuvanje kulturnog naslijeđa, ali i prednosti i nedostatke tehnologije.
– Dakle, nakon što smo dogovorili prioritetne objekte i artefakte koje ćemo digitalizirati, vraćamo se u junu, kada ćemo se tokom dvije sedmice fokusirati na artefakte Zemaljskog muzeja i Muzeja grada Sarajeva. Prvi rezultati se mogu očekivati do kraja ove godine i bit će objavljeni na online platformi GDH kako bi se učinilo dostupnim svijetu preko interneta – zaključio je prof. Victor Menchero u intervjuu za Fenu.
