JU Bosanski kulturni centar KS u okviru scene „Metropolis“ najavljuje književni razgovor sa bosanskohercegovačkom pjesnikinjom i spisateljicom Feridom Duraković, koji će se održati u Galeriji BKC-a, u četvrtak, 24. aprila, sa početkom u 19,30 sati. Razgovor o njenom stvaralaštvu i trenutnim književnim preokupacijama će voditi književna kritičarka Ivana Golijanin.
Ferida Duraković je rođena 18. aprila 1957. godine u Olovu, živi i radi u Sarajevu, gdje je 1980. godine na Filozofskom fakultetu diplomirala jugoslavensku književnost i srpskohrvatski jezik. Osim poezije, Duraković je pisala i kratke priče, prozu za djecu – bajke i slikovnice, dramske tekstove, kolumne i eseje. Radila je kao lektorica Oslobođenja, od 1983. do 1984. godine, a do 1992. godine uređivala je književne programe u sarajevskom Domu mladih na Skenderiji.
Za pjesnički prvijenac Bal po maskama (1977.) dobila je nagradu Književne omladine BiH te nagradu ”Svjetlosti” za najbolju prvu knjigu mladih autora i autorica. Uslijedila su zatim zbirke poezije Oči koje me gledaju (1982.), Mala noćna svjetiljka (1989.), Selidba iz lijepog kraja gdje umiru ruže (1993., poezija i proza), Srce tame (1994.), Locus minoris − Sklonost Bosni kao melanholiji (2007.), Putnici kroz (ne)vrijeme − 50 godina Sarajevskih dana poezije (2011., koautorstvo).
Duraković je još objavila i slikovnice Još jedna bajka o ruži (1989. godine) te Ezopove basne (2007., koautorstvo), prozu za djecu Mikijeva abeceda (1994.) i Amilina abeceda (1999.), bajku Vjetrov prijatelj (2009., koautorstvo), te knjigu kolumni i eseja Pokret otpora (2012.).
Kasniji dio njenog stvaralaštva su obilježile pjesme ratne tematike zbog aktivno proživljenog tog iskustva.
„Imala sam 36 na početku rata, taman dovoljno da mi sve što mi nije bilo jasno pukne pred očima zajedno sa granatama posred kuće u Sarajevu, i da se poetički potpuno osvijestim i shvatim šta u književnosti (i životu) hoću, a šta više neću i ne smijem: neću više pisati lahoraste pjesme koje se ne dotiču stvarnosti, neću više biti sama sebi poetička meta i domet, a posebno ne mogu ili ne smijem više živjeti izvan društveno-političkoga konteksta – što sve skupa veli kako se nikada više neću izvući iz živoga pijeska ratnih događaja i doživljaja. To koliko je dobro, nisam sigurna, ali pošteno govoreći, nije mi više ni stalo da se izvučem iz tog konteksta, jer je cijena koju sam platila u toj graničnoj situaciji, s ove tačke gledišta, bila visoka i valja taj kredit vraćati cijeli život.“ Ferida Duraković u intervjuu za Prometej.
Njena je poezija prevedena na dvadesetak svjetskih jezika, a za svoj književni rad dobila je i nagradu Hellman-Hammet Fund for Free Expression 1992. godine, a za pjesničku knjigu Heart of Darkness (New York, 1999.) – nagradu Vasyl Stus Freedom-to-Write, koju dodjeljuje PEN New England, SAD.
