Tanja Fajon: Hrvatska bi trebala da bude najbolji partner i da pomogne kao dobar susjed

- Advertisement -

Islamofobija, antisemitizam, ni govor mržnje nemaju mjesta u Evropi, poručila je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) zastupnica u Evropskom parlamentu Tanja Fajon.

“Moramo se boriti protiv toga zajedno”, navela je Fajon.

Ona je istakla da su islamofobija, antisemitizam i radikalizacija problemi današnje Evrope.

“Kada se desilo ubojstvo u Parizu ili u Danskoj, mene je više zabrinulo to da su to bili ljudi koji su odrasli u Evropi. Da imamo mi neki novi fenomen radikalizacije mladih ljudi. Imamo 4.000 mladih ljudi koji su otišli u Siriju ili Irak i imaju pasoš EU. To je neki novi fenomen u Evropi”, istakla je Fajon.

Zastupnica u Evropskom parlamentu je naglasila kako je to posljedica “možda, sa jedne strane, ekonomske krize, a sa druge, porasta neke krajnje desnice”.

Tanja Fajon
Tanja Fajon

“To je veoma opasna retorika. Zbog toga ja mislim da pravi odgovor nije strah ili neke nove antiterorističke mjere. Pravi odgovor je suradnja. Suradnja da radimo zajedno, vjerski lideri i političari i društvo, na edukaciji mladih ljudi, da se bolje upoznaju. To sve je Evropa. Vjerujem u Evropu raznolikosti i bogatstva, da nećemo doći u situaciju kada nas bude strah u Evropi”, poručila je Fajon.

Ona je naglasila da je u ponedjeljak bila pozitivna vijest iz Bruxellesa da je Bosna i Hercegovina učinila dovoljno za slijedeći ili prvi korak na putu prema Evropskoj uniji, a to je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).

“Očekujem, politička potpora je tu, da će stupiti na snagu vjerovatno oko proljeća. Bitno je zbog toga da možda nakon ovog Sporazuma BiH je u mogućnosti za zvaničnu molbu za članstvo u EU. To je neka pozitivna vijest, ali očekivanja su velika. Svi smo u nekoliko oprezni: imamo neku preuzetu obavezu političkih lidera BiH o sprovođenju ekonomskih reformi i socijalnih, ali trebamo sada konkretne rezultate”, istakla je Fajon.

– Politički lideri BiH nemaju vremena za gubljenje – 

BiH je proteklih nekoliko godina, navela je, izgubila puno na kredibilitetu i povjerenjenu. Bilo je, naglašava Fajon, puno obećanja političara, a na kraju obaveze nisu bile ispunjene.

“Zbog toga ta atmosfera sad, taj optimizam je sa dozom opreznosti. Nadam se da će vlast biti brzo formirana da krenemo dalje. Puno napora je već bilo uloženo. Ja bi rekla tako: EU je vrlo ozbiljna sad. Za tu novu evropsku inicijativu sa nacrtom za rast i zapošljavanje, ako tu neće biti nekih konkretnih reformi, obaveza sa strane političara, onda se ja bojim da će BiH opet izgubiti”, istakla je zastupnica u Evropskom parlamentu.

Fajon je naglasila kako je teško sada prognozirati, kada bi BiH mogla dobiti status kandidata u EU, jer to zavisi od snage i volje političkih lidera u BiH.

“Sa jedne ili druge strane, i sad tu u posjeti Sarajevu postoje različite prognoze: neki su optimisti neki pesimisti. Ja želim biti optimista, ali u proteklih nekoliko godina često optimizam nije dobar. Mislim da su možda političari, nadam se sada više svjesni jer ekonomska situacija je loša: ima 500.000 ili pola miliona mladih ljudi koji su nezaposlenih, bez posla, bez vizije”, upozorila je Fajon.

Ona je navela da “ako lideri sada neće raditi zajedno za budućnost BiH, onda se boji da će i evropska perspektiva biti opet daleko i to neće biti ni dobro za napredak”.

“Sve reforme koje se traže, taj nacrt ekonomsko-socijalni, mislim da je stvarno dobar, nije to reforma zbog EU ni zbog Bruxellesa. To su reforme koje su bitne i važne za građane da imaju neki dostojan život”, istakla je Fajon.

PROČITAJTE JOŠ:  Saobraćajna nesreća na Dolac Malti: Automobil se zabio u tramvajsko stajalište

Zastupnica u Evropskom parlamentu ukazala je kako politički lideri u BiH nemaju vremena za gubljenje.

“Previše su već izgubili. Ja bih rekla: već jučer i prije je bilo potrebno da budu sprovedene reforme. Mislim da je sada krajnje vrijeme. Imamo neki novi momenat, neku novu, možda optimističku atmosferu, ali sa druge strane povjerenje građana u politiku i institucije, sve to treba obnoviti da bi se mogao ovaj nacrt odraditi. Ja se nadam da će i nova vlast što prije napraviti konkretne mjere, prihvatiti da je i kraj perioda blokada sa jedne i druge strane. Sve to će onda značiti neki korak naprijed”, istakla je Fajon.

Zanimalo nas je i kako u Evropskom parlamentu gledaju na otvaranje pitanja granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore oko izlaza na more kod Sutorine.

“Razgovarala sam o tome i u kontekstu ove posjete Sarajevu. Mi smo imali slovensko iskustvo i naučili smo lekciju kad smo imali otvorene granice Hrvatska – Slovenija. Lekcija je da nije dobro imati neriješenih pitanja ili granice i nekih drugih bilateralnih pitanja u kontekstu integracije. Bolje ih je rješavati međusobno, nego da je tu neki posrednik kao EU. Bolje ih je rješavati prije nego ulaskom u EU. Svako otvaranje granica znači neki politički problem. Mogu samo reći da se nadam da će i jedna i druga strana naći neko rješenje i ne ići u neki sukob ili neku novu  blokadu koja bi bila loša ili za jednu ili za  drugu stranu. Obje zemlje su u procesu približavanja EU”, naglasila je zastupnica Evropskog parlamenta.

– Srbija važan akter i faktor stabilnosti – 

Fajon je istakla kako su nedavno u Evropskom parlamentu imali izvještaj o napretku Srbije i usvojili ga sa velikom većinom.

“Bio je to pozitivan izvještaj da je Srbija postigla veliki napredak. Napredak kada su u pitanju i reforme koje su bitne. Mi smo zatražili da se što prije omoguće otvaranja pristupnih poglavlja, i kada su u pitanju 23. i 24. – borba protiv korupcije i kriminala, bezbjednost na granicama. Srbija je veoma važan akter u regionu i faktor stabilnosti. Ja želim da Srbija nastavi tim putem i kada je u pitanju dijalog Srbija – Kosovo. To vrlo oprezno posmatramo i tu je bio neki dobar korak, posebno sada kada su napravili dogovor oko pravosuđa. Taj dijalog Srbija – Kosovo treba da se nastavi”, navela je Fajon.

Istakla je da je upućen  poziv Srbiji kada je u pitanju javna reforma administracije, nezavisnost sudstva i tužilaštva, ombudsmena, sloboda medija.

“Ima puno stvari gdje Srbija treba još da radi, a isto tako da ima dobru saradnju sa susjedima”, ocijenila je Fajon.

Na pitanje odnosa Srbije i Hrvatske, odnosno da li srbijanski put ka EU može biti zaustavljen iz Hrvatske, Fajon navodi:

“Kada ste spomenuli Hrvatsku, ja bih mogla reći jedno iskustvo iz Evropskog parlamenta: tamo ima puno hrvatskih poslanika koji su sada u godini izbora. I onda su po mom mišljenju previše iskoristili Evropski parlament za neki političke poene unutrašnje za Hrvatsku, ali sa druge strane, napravili su možda i neku štetu Srbiji. Mislim da bi Hrvatska trebala da bude najbolji partner, jer je bila posljednja zemlja koja je ušla u EU, ima najbolje iskustvo, i da kao takva pomogne i BiH i Srbiji kao dobra susjeda.”

Vlada na Kosovu, ocijenila je Fajon, treba još puno učiniti kako bi se spremila za bezvizni režim.

PROČITAJTE JOŠ:  Zenički rudari ne rade već sedmi dan: Čekaju platu i topli obrok za januar

“Ali, ja uvijek kažem: mi trebamo usvojiti taj bezvizni režim i za Kosovo. Jer, što se dešava sad je da ljudi tamo traže neke ilegalne puteve, kriminalci i možda neki drugi ljudi, svi koji imaju novac su našli puteve za odlazak u Evropu. Dakle, Kosovo je nekako crna tačka na mapi bivše Jugoslavije. Ja se nadam da će brzo doći u bezvizni režim jer je, naravno, problem izbjeglica ili predstavnika manjina, osobito Roma koji putuju, koji koriste i krše pravila slobode kretanja”, zaključila je Fajon.

– Borba protiv lažnih azilanata – 

Ona je navela da u EU još uvijek ima veliki broj lažnih azilanata koji dolaze osobito iz Srbije, ili Albanci sa Kosova.

“Baš ovih dana sam razgovarala sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Srbije. Teško je zaustaviti ovaj fenomen. Ali, ako ako ćemo imati preveliki broj lažnih azilanata u Švedskoj, Njemačkoj ili nekoj od drugih zemalja EU, onda bojim se da će neka zemlja članica tražiti suspenziju bezviznog režima. To bi naravno bilo loše i za BiH. Ali, barem to me raduje, da danas broj lažnih azilanata nije toliko visok, jer je BiH učinila jako puno da se taj broj smanji, ocijenila je Fajon.

Zastupnica u Evropskom parlamentu naglašava kako slobodno putovanje građana Zapadnog Balkana nije ugroženo.

“Ja bih rekla da direktno nije ugrožen, ali je u stanju dijaloga: zemlje rade što je moguće. Ali, cijela atmosfera u Evropi danas je kritična da imamo puno nekih nacionalističkih, populističkih retorika gdje neki lideri ili neki krajnji desni ekstremisti, možda radikali traže neku ozbiljnu izolaciju, zatvaranje granica, pomjeranje šengenskih pravila. U ovom kontekstu, naravno, treba se boriti za bezvizni režim”, istakla je Fajon.

Zbog toga smatra da “ljudi treba da su svejsni, da poštuju pravila slobode kretanja i da vlasti čine sve da ne bude previše nekih kriminalnih mreža koje pomažu azilantima”.

Fajon je govorila i o odnosima EU i Turske, odnosno da li i kada ova država treba da postane punopravna članica EU.

“To je osjetljivo pitanje, ali ja sam poslanica progresivnih snaga u Evropi, socijaldemokrata, i naša percepcija je da Turska, ako jednom ispuni sve političke, ekonomske kriterije, ljudska prava, sve što se očekuje od Turske, da na kraju ima mogućnost da postane i članica EU. Ja mislim da je potrebna suradnja, da imamo zajedno dijalog. Turska je velika zemlja i zbog toga ja ne vidim problem ako  jednom ova država učini to što se očekuje od nje, ali sa druge strane znam isto tako osjetljivost tog pitanja. Turska za sada nema jasne perspektive članstva kao Zapadni Balkan. Tu je još uvijek otvoreno pitanje šta će biti na kraju procesa. Ali, to što sam spomenula na početku, u našoj političkoj opciji zalažemo se i za tursko članstvo u EU”, zaključila je Fajon.

- Advertisement -

NAJNOVIJE

MOŽDA VAS ZANIMA

Požar u sarajevskom naselju: Na terenu dva vatrogasna vozila

U večernjim satima došlo je do požara u sarajevskom...

Slučaj nestale djevojčice Danke Ilić: Ko su uhapšeni u akciji FUP-a u Hadžićima?

Od izvora bliskih istrazi saznali smo imena uhapšenih u...

U Beogradu preminuo učenik nakon incidenta u školi

U Srednjoj zanatskoj školi u Beogradu je 18. marta...

Dijaspora je u BiH prošle godine poslala 3,79 milijardi KM

Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine su objavili podatke...