Bosna i Hercegovina je napravila određeni napredak u oblasti pravne stečevine, ali generalno nema značajnijih pomaka, odnosno nisu ispunjene ključne obaveze u odnosu na stanje iz 2013. godine, istakao je ambasador Peter Sorensen, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH na predstavljanju Izvještaja o napretku Bosne i Hercegovine za 2014. koji je sačinila Evropska komisija
Ponuda za članstvo Bosni i Hercegovini u Evropskoj uniji stoji, ali je jasno naznačeno šta treba da se uradi da se to i desi. Bosna i Hercegovina je napravila određeni napredak u oblasti pravne stečevine, ali generalno nema značajnijih pomaka, odnosno nisu ispunjene ključne obaveze u odnosu na stanje iz 2013. godine, istakao je ambasador Peter Sorensen, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH tokom predstavljanja Izvještaja o napretku Bosne i Hercegovine za 2014. koji je sačinila Evropska komisija.
“Zastoj. Razočaravajuće”, riječi su kojim je ukratko ambasador Sorensen okarakteritirao Izvještaj o napretku BiH za 2014. godinu.
On je pokazao mapu BBC-a, objavljenu na internetu, u vezi sa proširenjem EU na kojoj su predstavljene samo dvije boje.
“Bosna i Hercegovina je sa najmanje boje. Zaslužujete mnogo bolje. Ne možete nas kriviti zbog toga. Vlasti BiH su te koje moraju uraditi više”, naglasio je ambasador Sorensen.
Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH naveo je kako u političkom dijelu Bosna i Hercegovina nije ispunila obaveze koje je preuzela svojim članstvom u Vijeće Evrope, prvenstveno u provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga.
“Radi se o više presuda. Tu je i proces dobre uprave, kao i neriješeno pitanje Mostara gdje građani nemaju mogućnost i dalje da glasaju”, naveo je Sorensen.
Naglasio je da je u ekonomskom aspektu napravljen određeni pomak, prvenstveno u smislu djelovanja Fiskalnog vijeća, usvajanja budžeta, ali da to nije zadovoljavajuće.
“BiH ostvaruje 60 posto uvoza iz EU, značajan je i segment izvoza. Mi smo vama prirodno tržište i potrebne su konkretne mjere kako bi se cjelokupan sistem unaprijedio. Jedan od izazova na tom putu sa kojim se susreće BiH je onaj o uspostavi jedinstvenog tržišta. Tu još postoje problemi”, istakao je Sorensen.
Poručio je da samo radna mjesta, radna mjesta i radna mjesta moraju biti ključni zadatak novih vlasti u Bosni i Hercegovini koji će biti uskoro izabrani na općim izborima.
Naglasio je kako socijalno-ekonsomski aspekti i problemi na koje je ukazano i na nedavnim protestima u BiH, trebaju biti u fokusu. Istakao je kako je u tom segmentu Sporazum za rast i zapošljavanje predstavlja ono čemu se vlasti BiH, također, trebaju ozbiljnije posvetiti.
“Pred BiH su naredne godine značajni izazovi od kojih je i onaj o naplati dugova koji će sustići ovu zemlju. Nužno je stoga napraviti vidljiviji napredak. Buduća visoka predstavnica EU jasno je nedavno istakla kako će realizacija mjera iz dokumenta o radu i zapošljavanju biti prioritet vlasti BiH nakon izbora, na osnovu kojih će se cijeniti napredak”, istakao je Sorensen.
Izvještaj o napretku nije stvar pojedinca, naglasio je Sorensen, te istakao kako je EU distribuirala novac na terenu za pomoć poplavama ugroženim područjima.
“Obnavlja se 90 škola, 2.000 ključnih objekata, pokušavamo da osiguramo zadržavanje 2.000 radnih mjesta, popravlja se stotine putnih pravaca i mostova”, naveo je Sorensen.
On je nadalje istakao je kako je danas predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Vjekoslavu Bevandi predao izvještaj o napretku BiH za 2014. godinu u kojem “nema nikakvih iznenađenja: pozitivne stvari postoje, ali u manjoj mjeri nasuprot ukupne slike iz koje je vidljivo da se BiH susreće sa jako puno izazova”.
Ovo je bio, inače, četvrti izvještaj koji je ambasador Sorensen predao vlastima BiH, od ukupno deset koliko je Evropska komisija uradila od 2005. godine za Bosnu i Hercegovinu. Izvještaj je baziran na onome do čega se došlo u komunikaciji sa nevladinim organizacijama, državama članicama, dok je ovogodišnji karakterističan i po tome što u njemu nema stava same BiH s obzirom na to da je izostao sistem koordinacije, odnosno vlasti nisu mogle da usaglase prioritete.
